Afganistan Hrvate koštao više od Pelješkog mosta

"Treba imati na umu da je većina toga iznosa potrošena na plaće hrvatskih vojnika i časnika koji su tamo sudjelovali pa je stoga novac ostao u Hrvatskoj", rekao je za Jutarnji list profesor sigurnosnih studija Vlatko Cvrtila.

U 17 godina u NATO-ovim operacijama u Afganistanu Hrvatska je okvirno potrošila 2,3 milijarde kuna. Riječ je iznosu usporedivom s cijenom gradnje Pelješkoga mosta, piše u utorak Jutarnji list.

Prema MORH-ovim podacima, u Afganistan su od veljače 2003. do rujna 2020. u 35 kontingenata upućena 5722 pripadnika Oružanih snaga.

U cijenu koju je Jutarnji list dobio od MORH-a nisu uračunati troškovi pripadnika hrvatskih policijskih snaga i diplomata Ministarstva vanjskih i europskih poslova koji su također bili uključeni u operacije ISAF i Resolute Support, što znači da je ukupni iznos koji su hrvatski porezni obveznici izdvojili za operacije uspostave u Afganistanu veći od spomenutih 2,3 milijarde kuna.

Međutim, broj hrvatskih policajaca i diplomata nije bio toliko velik da bi znatnije povećali navedeni iznos jer su vojni troškovi dominantni.

U misiji u Afganistanu tijekom 17 godina poginuo je jedan, a ranjena dvojica hrvatskih vojnika. Hrvatski angažman, struktura njezinih snaga u misiji kao i njezine zadaće mijenjali su se razvojem same operacije.

Odlazak hrvatskih vojnika u Afganistan prethodio je ulasku Hrvatske u NATO i trebao je tu organizaciju uvjeriti da su hrvatske vojne snage interoperabilne, tj. dorasle sudjelovanju u međunarodnim vojnim misijama.

Hrvatska je primljena u NATO u travnju 2009., a u anketi koju je u proljeće 2010., godinu dana od priključenja NATO-u, provela Agencija JFK, 54,1 posto ispitanih hrvatskih građana podržalo je sudjelovanje hrvatskih vojnika u Afganistanu.

“Treba imati na umu da je većina toga iznosa potrošena na plaće hrvatskih vojnika i časnika koji su tamo sudjelovali pa je stoga novac ostao u Hrvatskoj”, rekao je za Jutarnji list profesor sigurnosnih studija Vlatko Cvrtila.

Korist od hrvatskog sudjelovanja u operaciji u Afganistanu, tvrdi Cvrtila, višestruka je unatoč tome što cilj NATO-ove misije – a to su gradnja lokalnih, regionalnih i nacionalnih kapaciteta te države koja je pružala utočište terorističkim skupinama – nije ostvaren, donosi Jutarnji list.