Znate li da nam zgrade više nemaju dvorišta? Pripremljene kolektivne tužbe!

''Pozivam i sve naše građane da sami odu do Katastar i Gruntovnicu provjeriti šta se dogodilo s njihovom imovinom; možda ni vaša djedovina više nije vaša'', rekla nam je mostarska gradska vijećnica Boška Ćavar najavivši kako su u pripremi kolektivne tužbe protiv Grada Mostara.

Naime, Ćavar već mjesecima govori o sumnjivim radnjama kad je u pitanju usuglašavanje podataka o nekretninama katastra i zemljišnih knjige tvrdeći kako građani nisu upućeni u ono što se radi te da ostaju bez dvorišta na koja imaju pravo.

Grad kao posjednik dvorišta

''Grad Mostar nema pravni, ni stručni osnov upisivati se kao posjednik naših dvorišta koja su dio građevinske parcele naših zgrada, a zatim, temeljem istih zakona: Zakona o građevinskom zemljištu i Zakona o stvarnim pravima u Gruntovnici upisivati da ima pravo korištenja, a zatim i vlasništvo naših dvorišta. Pribavila sam i objavila javne dokumente – prijavne listove koji su iz Katastra dostavljeni Gruntovnici s pečatom i potpisom Načelnika za urbanizam, kojega već 3 godine nemamo'', rekla je.

U Mostaru se, naime, provodi projekt registracije nekretnina, dodatno financirane već dvije godine temeljem Sporazuma o zajedničkoj implementaciji aktivnosti na sistematskom ažuriranju i usuglašavanju podataka o nekretninama katastra i zemljišne knjige potpisanog u veljači 2022. godine u Mostaru. Potpisnici Sporazuma su Direktor Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Željko Obradović i Gradonačelnik Mostara Mario Kordić.

Ćavar se, kaže, i obraćala svima nadležnim i odgovornima za ovaj Projekt tražeći pojašnjenja, uključivanje javnosti i zaštitu ranjivih skupina sukladno potpisanom Sporazumu i važećim zakonima.

Krše se važeći zakoni

Tvrdi kako Grad nesporno krši važeće zakone, pozivajući se jedino na odluke Gradskog vijeća Grada Mostara, donesene tijekom 2022. godine, a koje su, kako tvrdi, donesene protivno važećim zakonima.

Ćavar navodi kako Katastar, ''bez zakonima propisanog izlaganja i javnog uvida, vrši parcelaciju i provodi izmjene u katastarskom operatu prenoseći pravo posjeda dvorišta na građevinskim parcelama na Grad Mostar''.

''Tko je, kada i kako, sa svim ovim što se uradilo u procesu harmonizacije, upoznao nas vijećnike i naše sugrađane I tko je i kako zaštitio imovinu ranjivih skupina, na što obvezuje Sporazumom?'' pita se vijećnica Ćavar.

''Netko bi nama vijećnicima, kao i građanima Mostara morao podnijeti izvješće. Kao i izvješće o tome da li je Grad Mostar, prije nego je pristupio samom procesu harmonizacije uredno popisao i registrirao stvarnu imovinu Grada Mostara, državnu imovinu i javno dobra na području Ko Mostar I i Mostar II, (i provjerio da li su i koliko ažurni ti podatci u Katastru i Gruntovnici) umjesto što se fokusirao na otimanje dvorišta svojim građanima kojima ta dvorišta zakonski pripadaju i bez kojih stanovanja, kao jedne od važnih funkcija grada nema. Po struci (rekli su mi to stručnjaci urbanisti), i po važećim zakonima (jasno piše u zakonima) dvorište je dio izgrađene građevinske parcele stambene zgrade, i isto je bilo uvjet za dobiti sva potrebna odobrenja za funkciju stanovanja u tom stambenom naselju a time i pravo korištenja istoga vezano je za funkciju stanovanja'', kaže Ćavar.

Prekompleksna materija

Marica Raspudić, dipl. ing.arh., nekadašnja djelatnica Gradske uprave gdje je bila voditeljica odjela za Urbanizam i građenje, navodi kako je ''za prosječnog građanina ovo presložena i prekompleksna materija ili im se, možda, takvom namjerno prezentira''.

''Bez ikakve zadrške tvrdim, temeljem svog obrazovanja, znanja i iskustva (koje, bit ću namjerno neskromna, nije malo) da je gospođa Ćavar u pravu kad traži preispitivanje zakonitosti odluka Gradskog vijeća, a time i cijelog Projekta harmonizacije u Mostaru. Katastar i Gruntovnica su prevažne javne knjige, u koje bi trebalo imati povjerenje, a dotiču se svakog našeg građanina. Izmjene u njima su strogo propisane zakonima. Mijenjati ih nakon ovoga (ako Harmonizacija ovako prođe) , kroz dugotrajne pojedinačne upravne i sudske procese, bolje nam je i ne zamišljati'', izjavila je Raspudić.

Tužba i otvoreno pismo Schmidtu

''Sve ovo što se sada radi i upisuje u javne knjige imat će dugoročne i dalekosežne posljedicama na život ljudi i zajednice koja se zove grad. Urbanizam vam je kompleksna, multidisciplinarna struka koja traži posvećene ljude s vizijom; i sa svijesti o odgovornosti za javno dobro i skladan život zajednice kao što je grad. A, grad vam nije nikakva priča o nevinosti, povijesti i ljepoti; grad vam je poprište borbi mnogih interesa gdje prave i velike odluke zavise od moći sudionika. A njih ima mnogo, mnogo više nego se to na prvi pogled vidi ili misli'', kaže Raspudić.

Dodaje, da zato i jesu , zakonima, kao i podzakonskim aktima, strogo propisani sadržaji ali i procedure donošenja, kao i metodologije izrade svih dokumenata i akata s potpisima i pečatima urbanizma.

''Zato vam i zakoni iz oblasti prostornog uređenja imaju, uz prekršajne, i svoje kaznene odredbe, kako bi i unaprijed disciplinirali one koji imaju taj moćni alat u rukama. Meni osobno, u cijeloj ovoj 'čudnoj priči', u koju sam se, (na svojom voljom nego primorana jer je došla pred moja vrata) prije nekih pola godine priključila, jasno je jedino kako se, sad na kraju balade, Federalna geodetska uprava ograđuje od odgovornosti, i svu odgovornost za posljedice koje ostavlja Projekt harmonizacije prebacuje na lokalnu samoupravu, u našem slučaju na Grad Mostar'', kaže Raspudić.

Budući se slične stvari događaju, rekla je, prema pisanju medija i u Sarajevu, Doboju, Banja Luci i građani se već organiziraju i protestiraju, slutim da to neće biti da je baš tako.

''Zato sam odlučila, osim biti dio tima koji će podnijeti kolektivnu tužbu protiv Grada Mostara, uputiti i otvoreno pismo Visokom predstavniku i lijepo ga zamoliti da (1) ili, temeljem svojih ovlasti zaustavi ovo ludilo, ili (2) bude brate muško, i nametne zakone kojima je urbanizam kao struka i znanost konačno mrtav , a u Bosni i Hercegovini legalno dozvoljeno devastiranje gradova i prirode u korist profita. Pa da se više jalovo ne iscrpljujemo, nego da znamo što nam je činiti'' na kraju razgovora rekla je Raspudić.