Upitan kredit za južnu mostarsku obilaznicu

U okviru projekta modernizacije magistralnih cesta u Federaciji BiH, JP Ceste FBiH su planirale i izgradnju niza obilaznica oko gradova. Prema riječima direktora ovog javnog poduzeća Ljube Pravdića, planirana je izgradnja obilaznica na jugu Mostara, te kod Bihaća, Bugojna, Ključa, Cazina i Livna.

Međutim, izgradnja ovih obilaznica lako bi mogla biti dovedena u pitanje, navodi Faktor.

"Druga tranša kredita EBRD-a, u iznosu od 32 milijuna eura, trebala se koristiti za izgradnju obilaznica oko gradova. Međutim, uvjet efektivnosti te tranše kredita je promjena nekih dijelova Zakona o pripadnosti javnih prihoda, što je vjerojatno jako teško izmijeniti. Do sada nitko nije imao tako stroge uvjete. Zbog toga postoji opasnost da druga tranša i ne postane efektivna.

Zato toga razmišljamo da putem resornog ministarstva, odnosno Vlade FBiH, pokušamo nadomjestiti taj novac od drugih kreditnih institucija, jer je jako bitno da, kada već rekonstruiramo magistralne ceste, da izgradimo i obilaznice oko gradova", kazao je Pravdić.

Kako je pojasnio, osnovno financiranje Cesta FBiH je iz naknade za ceste, koja se naplaćuje na gorivo. Ta naknada je ranije iznosila 15 feninga po litru goriva. Od tog iznosa 40 posto ide na magistralne ceste, 35 posto na regionalne, a 25 posto na lokalne. Ceste FBiH dobivaju samo iznos za magistralne ceste, a ostatak novca pripada županijama.

Što se tiče povećanja akciza, nakon posljednjih usvojenih izmjena, za ostale ceste u FBiH ide dodatnih pet feninga, a od toga Cestama FBiH ide dva feninga po litru, što je oko 17 milijuna maraka godišnje.

"To nije dovoljno, jer mi trenutno vraćamo kredite za raniju rekonstrukciju magistralnih cesta, a za koju godinu na naplatu će doći i krediti iz projekta modernizacije koji je trenutno u tijeku. Sve do uvođenja PDV-a iznos od naplaćenih cestarina je išao nama direktno na račun, a nakon uvođenja PDV-a taj novac ide preko proračuna.
Prema Zakonu o pripadnosti javnih prihoda, Cestama FBiH ne ide novac prema naplati cestarina, nego ide 3,9 posto od projekcije proračuna FBiH. Zbog toga se godišnje za magistralne, regionalne i lokalne ceste izdvaja 35 do 40 milijuna maraka manje u odnosu na naplatu cestarina", dodao je Pravdić, prenosi Faktor.

Napomenuo je kako su Ceste FBiH pokrenule inicijativu za izmjenu Zakona o pripadnosti javnih prihoda, ali i kako se boji da to neće biti i učinjeno.