Shell želi graditi tvornicu zelenog vodika
Multinacionalna naftna i plinska kompanija Royal Dutch Shell i nizozemska plinska kompanija Gasunie planiraju da tijekom narednih 10 godina na sjeveru Nizozemske izgrade veliku tvornicu za proizvodnju zelenog vodika kako bi smanjile emisiju štetnih plinova. Cilj projekta je da se do 2040. godine dostigne godišnja proizvodnja od 800.000 tona hidrogena, čime bi emisija ugljen-dioksida u Nizozemskoj bila smanjena za oko sedam megatona godišnje.
Tvornica bi koristila energiju iz vjetroparka na Sjevernom moru, priopćile su kompanije. Kompanije će ove godine početi studiju izvodljivosti, a pozvale su i druge industrijske i energetske partnere da im se pridruže, navodi Euractiv.
"Da bi realizirali ovaj projekat, bit će nam potrebno nekoliko novih partnera", izjavio direktor Shella u Nizozemskoj Marjan van Loon, dodajući da je potrebno udružiti sva dostupna znanja i vještine. Njihovi planovi su, ipak, tek u početnoj fazi i dobrim dijelom će zavisiti od vladinih dozvola, izgradnje novih vjetroparkova na Sjevernom moru i dostupnosti nizozemskih i europskih subvencija za zelenu energiju.
Projekat predviđa da vjetrenjače na obali u provincij Groningen proizvode tri do četiri gigavata do 2030. godine, a da do 2040. godine kapacitet bude povećan do 10 gigavata, što je dovoljno za potrebe oko 12,5 milijuna nizozemskih domaćinstava.
Prve turbine bile bi spremne 2027. i bile bi korištene za početak proizvodnje zelenog vodika u velikoj tvornici u gradu Emshaven, a možda i na postrojenjima na moru. Vodik će se elektrolizom izdvajati iz vode, a zatim skladištiti radi pretvaranja u energiju ili direktnu industrijsku upotrebu.
Za prijenos vodika industrijskim potrošačima u Nizozemskoj i sjeverozapadnoj Europi koristili bi se postojeći plinovodi kompanije Gasunie.
Nizozemska je peta zemlja EU po emisiji ugljen-dioksida po stanovniku, a samo 7% energetskih potreba zadovoljava iz obnovljivih izvora energije. Novi projekat plinskih kompanija pomogao bi da Nizozemska ostvari cilj da do 2030. smanji emisiju ugljen-dioksida na 49% nivoa iz 1990. godine.
