Nema predaje, nema stajanja!

Petodnevni Festival inovacija će se sastojati od hackathona, startup natjecanja i konferencije, a namijenjen je ljudima s novim idejama, osnivačima startupa, tvrtkama, investitorima i ostalim pripadnicima startup i biznis ekosustava.

Tim povodom razlogarali smo s Majom Miljević. Ova 29-godišnjakinja je vlasnica brenda Zdrava Logika, čiji put od rodne Banja Luke do Mostara počinje s NSoftom, uz naknadni transfer u SPARK, gdje postaje direktorica.

Da krenemo od nule, Majo, kratko se predstavi našim čitateljima?

Maja Miljević, prosječna žena koja je često birala put svojih snova, odnosno put kojim se rjeđe ide a ne onaj koji mi je bio predodređen odgojem i društvom.

To me dovelo danas i profesionalno i privatno do toga da znam što točno želim i koji su moji resursi kojima raspolažem te energetski limiti. Kada to shvatite, onda je lakše donositi odluke i stavljati prioritete u svom životu. U formalnom i neformalnom obrazovanju sam uključena u ekonomiju i IT polje, dok iz hobija sam posvećena organskoj i domaćoj proizvodnji hrane u Bosni i Hercegovini.

U prirodi i pronalazim inspiraciju za sve što stvaram i priroda mi je pomogla da premašim mnoge strahove i prepreke koje sam imala na svom putu. U društvu Bosne i Hercegovine sam poznata kao founder koncepta Zdrava Logika i direktorica SPARKA u Mostaru te time dobivam i epitet - poduzetnica.

Volim rad s mladim ljudima i kada znanjem i iskustvom mogu da pomognem građenju boljeg okruženja u kojem živimo. Volim da vidim da sam nešto unaprijedila, pa iako se to smatralo i beznačajno, znam da će uticati na buduće okolnosti jer je sistem doživio promjenu. Volim da učim.

Stojite iza Festivala inovacija. Pet dana, puno događanja, naglasak je na nove ideje i ljude koji ih mogu sprovesti?

Festival Inovacija SPARK organizira suradnji s Gradom Mostarom. Radi se o jedinstvenom događaju ovog tipa u Bosni i Hercegovini. Riječ je o događaju koji će se održati od 4. do 8.11.2019. u SPARK-u i hotelu Mostar. Petodnevni event će se sastojati od hackathona, startup natjecanja i konferencije, a namijenjen je ljudima s novim idejama, osnivačima startupa, tvrtkama, investitorima i ostalim pripadnicima startup i biznis ekosustava.

Hackathon imena Next Innovation će se održati 4.-5.11.2019. u SPARK-u  na temu Mostar - pametni grad. Uz podršku grada Mostara na ovaj način možete riješiti probleme u kazalištima, na koncertima, u turizmu, prometu i slično. Ukupno šest timova će raditi na razvoju proizvoda i usluga (npr. mobilne, web i desktop aplikacije), a nagrade su uistinu primamljive: 5,000 KM, 3,000 KM i 1,500 KM. Startup natjecanje pod nazivom Next Startup x BETAPITCH će se održati 7. i 8.11.2019.  u SPARK-u i hotelu Mostar.

Osim nagrade putovanja u Berlin, najbolji startup u Mostaru će osvojiti 5,000 KM, što će dobro doći pri pokretanju startupa. Drugi najbolji startup će dobiti 3,000 KM, a treći odlazi sa 1,500 KM. Finalni događaj konferencija Next Thing je novi IT, biznis i startup događaj u Mostaru. Održat će se u petak, 8.11.2019. u prostorijama hotela Mostar, a organiziraju je SPARK i Grad Mostar uz potporu partnera i sponzora. Glavni cilj događaja je okupiti sve pojedince, startupe i tvrtke koji predviđaju nove trendove u poslovnom svijetu, kako bi iste mogli podijeliti međusobno i sa zainteresiranim posjetiteljima. Otkriću da će neki od govornika dijeliti iskustva radom u najpopularnijem konceptu The Four -  Facebook, Amazon, Google i Apple.

Koliko je teško pretvoriti ideju u posao u BiH? Svjedoci smo da se, s jedne strane stalno kuka, ali se s druge strane mnogi mire s postojećim stanjem i dojma smo da se dosta ljudi i ne trudi pronaći neki novi, alternativni put u poslu ili karijeri, a kamoli da ostvari ideju koja onda zauvijek ostane samo ideja...

Pričat ću iz osobnog iskustva - osobna firma i vođenje jedne dinamične firme kao što je SPARK. Meni je to što smo upravo ovdje gdje jesmo bio benefit za pretvaranje ideje u posao, jer mnoge stvari u Bosni i Hercegovine ne postoje i inovativne su kao posao. Međutim, ono što je svakako najteže jeste opstati na tržištu Bosne i Hercegovine koje je jako rizično. Kombinacija lokalne ideje i djelovanja te stranog kapitala i tržišta je zasad najoptimalnije rješenje za startup-e i mala poduzeća. Kroz rad u SPARK-u sam upoznala pregršt mladih pametnih ljudi za koje znam da mogu napraviti velike stvari uz podršku.

Iskreno, u mom okruženju ne susrećem ljude koji kukaju i ne žele da rade - što je vjerojatno do ličnog stvaranja kruga ljudi koje želimo pored nas, te okruženja koje nam je prijatno. Mnogo ovakvih pitanja dobivam, ali od studentskih dana sam se trudila da i ako pijem kafe one budu smislene i budu s ljudima od kojih mogu nešto da naučim ili razmijenim znanje i informacije, tako da znam da je uvijek do nas i našeg ličnog odabira kojem svijetu želimo da pripadamo. Danas imamo jedan ogroman resurs koji je svima dostupan, a to je internet.

Lako možemo i ako živimo u negativnom okruženju, malim sredinama da sebi napravimo život pozitivnim i napravimo online poslovno okruženje koje nam odgovara. Sve drugo su samo izgovori i nedostatak želje da se radi i pokrene s određene tačke. Bilo bi licemjerno da kažem da mogućnosti ne postoje jer sam i sama prošla težak put do samozapošljavanja i znam da je sve moguće.

I sami ste začetnik startupa baziranog na poljoprivredi, koliko, recimo, mladi iz Mostara i Hercegovine mogu iskoristiti geografsku lokaciju i krenuti tim putem? Stalno se priča kako nam je poljoprivreda prilika, pogotovo u današnje vrijeme kada se žalimo na sve lošije uvozne proizvode, tretirane i GMO proizvode, ali se često ljudi i zalete i stvorio se dojam kako ne postoji nikakva strategija, niti postoji institucija koja bi stala iza dobrih i inovativnih ideja.

Zdrava Logika je zamišljena baš kao platforma koja će potrošaču dati sigurnost u proizvode s porijeklom, dok će proizvođaču pružiti niz alata koji će mu pomoći od edukacije do realizacije proizvodnje, poznavanja zakonskih okvira i na kraju marketinga i prodaje. Zdrava Logika kao moj startup je nastala na ličnoj potrebi da imam na jednu mjestu provjerene proizvode domaćeg porijekla jer znam da je danas teško vjerovati tržištu hrane.

Također bazirali smo se na organsku i ekološku proizvodnju kako bi mame s bebama i ljudi koji zdravstveno trebaju provjerenu hranu imali sve na jednom mjestu. Iza nas je pet godina rada na cijelom tržištu Bosne i Hercegovine. I dalje mislim da je ovakav alat prijeko potreban našoj zemlji i zemljama u regionu, jer jedan proizvođač danas izgubi mnogo vremena i resursa da bi prošao kroz sve navedeno i sa svojim proizvodom imao tržište i bio konkurentan na tržištu. Zdrava Logika je i dalje moja strast te se nadam da ćemo zajedno sa proizvođačima izgraditi bolji eko sistem za proizvodnju u BiH.

Također i edukacija tržišta o ishrani i proizvodima s porijeklom je prijeko potrebna, ali mislim da je u Bosni i Hercegovini mnogo svakodnevnih manipulativnih aktivnosti sa svih strana koji prosječnog čovjeka, u što i ja spadam često odvoji od zdravog razuma i zdrave logike. Mislim da se sviješću trebamo vratiti našim precima a u tu svijest ugraditi danas dostupne tehnologije i znanja. Hrana će uvijek biti nešto što je potrebno svakom čovjeku, tako da sa sigurnošću mogu da kažem da je agrobiznis jedan od sigurnijih biznisa ako je u skladu s današnjim vremenom.

Zdrava Logika kao ime je nastala iz osobne poruke - Uključite zdravu logiku i koristite resurse i znanja koja imamo naslijeđeno od naših predaka i intergirate to s novonastalim inovativnim digitalnim dobom - čarobna kombinacija.

Statistike nikako nisu na strani BiH kada je riječ o lakoći otvaranja firme, gore su samo donedavno egzotične i siromašnije zemlje, ukupno 7 država na svijetu, a to su Ekvatorijalna Gvineja, Kambodža, Čad, Eritreja, Somalija, Haiti i Venecuela. Koliko ta kruta i komplicirana administracija u ovom trenutku smeta pri pretvaranju ideja u biznis?

Osobno smatram da je administracija najmanji problem za poduzetnike u Bosni i Hercegovini, prvenstveno mislim na administraciju otvaranje firme a ne na zakonske okvire koji mnogo u čemu koče poduzetnike u BiH.

Osobno sam otvarala i SP, d.o.o. i NGO sve pod imenom Zdrava Logika i najmanji problem mi je bio otvoriti sva ova fizička i pravna lica, međutim, problem leži u nedostatku savjetovanja poduzetnika koji pokreću startupe i pomoći u prvoj i narednim godinama. Porezi su ogromni i jednaki firmama koji dugo posluju, što nikako ne smije biti slučaj. Poduzetnik ima dobru ideju ili uslugu, čak i stvori tržište, ali onda ga počne kočiti porezna, pravna i ekonomska politika u zemlji.

Poznajem mnogo pozitivnih primjera koji su uspjeli u BiH osnovati i izgraditi dobre firme ali uvijek mladima savjetujem da dobro istraže tržište i vide da li za njihovu ideju postoji neko bolje tržište koje će im dati bolju podršku za Business, a uvijek se s istom mogu vratiti u BiH ako trenutno ne postoji podrška u našoj zemlji za njih.

Kroz SPARK pokušavamo da kreiramo Business Academy-u kroz koju želimo upravo na ovaj način da educiramo mlade ljude koji imaju ideje ili žele raditi u startupima i inovativnim okruženjima.

Nažalost, formalno obrazovanje danas daje dobru osnovu ali ne i znanje o svim tržišnim mogućnostima. Prije svega edukacija i dobro istraživanje tržišta pa tek onda pokretanje firme. Također, svaki poduzetnik treba da napravi pilot projekt i putem dostupnih online alata istestira mikro okruženje u BiH za svoju ideju. Nešto što mi smatramo dobrim, ne mora značiti da će BiH tržište prihvatiti ali možda baš kinesko tržište čeka na tu ideju. Spojite se i učite, to bi bila moja poruka.

Za otvaranje privatne firme u BiH, treba 81 dan i 13 procedura. Imate li neki konkretan prijedlog gdje i kako se može "uštedjeti" vrijeme i živce, da se to nekako skrati i dadne "poguranac" poduzetništvu?

Kao što sam već navela, visoko inovativne ideje i biznisi ne moraju biti isključivo vezani za pokretanje firme u BiH. Poznajem firme koje su za jedan dan pokrenuli kancelariju u UK-u, počeli razvijati tržište i tek onda otvorili firmu u BiH zbog jeftinijih troškova. Ako se otvara firma u BiH, kao što sam ja Zdravu Logiku otvorila ili kao što je SPARK uspješna firma u BiH, onda je potrebno da se poduzetnik prvo educira kod organizacija koje nude za to podršku. U Mostaru su to svakako SPARK i INTERA Tehnološki Park, ali postoji i niz manjih organizacija koje mogu dati prave informacije.

Također, na internetu su dostupne sve informacije. Kao što sam i rekla - prvo skupiti sve informacije, savjete čak i proći kroz neku inkubaciju i akceleraciju s idejom, ako je poduzetniku i mladoj firmi potrebna pomoć, i tek onda se odvažiti na otvaranje firme. Imati firmu nije mala stvar i firma je živi organizam za sebe koji zahtjeva mnoge planove prije same registracije.

Kako animirati mladu osobu da se uhvati u koštac sa statistikom koja je, malo je reći, negativna? Možda da nam navedete nekoliko pozitivnih primjera kao dokaz da se, unatoč svemu, i ovdje može pokrenuti sjajan biznis, kroz koji ljudi mogu snove i ideje pretvoriti u stvarnost i uspješnu priču?

Postoji jedna interesantna činjenica koje mnogi nisu svjesni, a vrlo je realna. Ako svaka osoba pogleda svoj prostor, vrijeme i životne procese shvatit će da oni više ne zavise od ograničenja u kojem gradu, državi živimo u kojoj branši radimo nego od količine digitalizacije u našem životu.

Naše raspoloženje, životne odluke, edukacija i razmišljanje je u većini slučajeva sada zavisi od društvenih mreža i online sadržaja kojim se bavimo. Često nismo ni svjesni da ako mi ne biramo sadržaj, sadržaj će birati nas i tu stoji sva logika današnjeg vremena. Živimo u dobu kada su nam mnoge stvari servirane jer online istraživanjem iza kojih uglavnom stoje mašine a ne čovjek smo mi stavljeni u povoljnu grupu upravo za taj sadržaj. I ako pogledate oko sebe vidjet ćete da su mnogi ljudi pod utjecajem tog snažnog alata modernog kapitalizma.

Samim tim teško je danas i da razjasnimo što znači stvarni uspjeh ili pozitivni primjer za nas. Shodno da možemo birati sadržaje koje čitamo, ljude koje pratimo čak možemo danas i na drugom jeziku raditi iz kuće u Bosni i Hercegovin , stojim iza toga da je sve do našeg izbora i naše odluke. Svi koji žele danas mogu da nađu način, živimo u dobu možda i najveće slobodne ikada kada su izbori u pitanju. Pozitivnih primjera u Bosni i Hercegovini ima jako puno. Prva radim u grupaciji NSoft u koju spada i SPARK i sama sam odabrala da budem tu zbog pozitivnog primjera osnivača firme NSoft, koji je vrlo mlad postigao uspjeh a pri tome ostao čovjek.

Ako se baziram na primjere iz Hercegovine tu je i Nevena Pandža koja stoji iza projekta "Nutricioniziraj se", djevojka koja je svoju struku uz malo kreativnosti pretvorila u svoj poziv i vratila se iz Zagreba u Mostar. Tu je i projekt Bonjour.ba, iza kojeg stoje divne Mostarke Ana i Dijana Ćavar. Prirodna kozmetika Gloria iz Hercegovine čije su ambasadorice danas svjetske žene porijeklom iz Bosne i Hercegovine, te još mnogi drugi.

Suština jeste u tome da jasno znamo što želimo a što ne želimo, tko smo i s kakvim resursima i limitima raspolažemo, što je ono najdublje u nama što želimo da radimo a što nas čini sretnim. Svaki čovjek koji radi nešto što ga ispunjava će imati i motivaciju da unaprijedi sutra taj proces i unese nešto novo. Nismo ni svjesni koliko samo nečija iskrena sreća što radi to što voli učini brand ili proizvod primamljivim.

Savjetujem svima da budu svjesni serviranih informacija i znanja, te počnu za sebe svjesno birati sadržaj i kreirati svoje okruženje po ličnim afinitetima.