10.000 kubika otpadnih voda izbacuje se u Neretvu, ne zna se zašto prečistač ne radi

Procjenjuje se da se dnevno u Neretvu bez ikakvog prečišćavanja izbacuje oko 10.000 kubika otpadnih voda, a iako je 2017. godine završen višemilijunski projekt pročistača otpadnih voda na području Mostara on još uvijek nije otpočeo s radom i nije poznato kada će se to dogoditi.

Upozorio je na to u razgovoru za Fenu šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Emanuel Salinas, podsjećajući da su projekt financirale Svjetska banka i Vlada Švedske dok je Švedska uložila još dodatnih 1,5 milijuna eura, a Europska unija dodatnih nekoliko milijuna eura u izgradnju kanalizacijskog sustava za dovod otpadne vode iz domaćinstava do pročistača.

Gotovo i neiskorišteno

''Sve je to gotovo, ali za sada stoji neiskorišteno i uopće se ne zna kada će pročistač početi s radom, a to postrojenje je veoma značajno, jer se sada sva otpadna voda iz domaćinstava i poslovnih subjekata ispušta direktno u Neretvu'', naglasio je Salinas.

Tolika količina otpadnih voda koja se izbaci direktno u rijeku ne samo da narušava njenu ljepotu, nego predstavlja i veliku zdravstvenu opasnost za građane Mostara i svih nizvodnih naselja, uključujući i općinu Čapljina u BiH, te Opuzena i Metkovića u Hrvatskoj.

''Ispuštanje tako velike količine otpadne vode bez prečišćavanja direktno u Neretvu ugrožava i njen osjetljiv i veoma vrijedan eko-sustav, uključujući i močvarna područja u blizini Jadranskog mora'', podvukao je Salinas.

Podsjetio je i da su se bh. vlasti Svjetskoj banci obratile 2002. godine tražeći pomoć da se zaustavi degradacija okoliša, nakon čega je pripremljen projekt izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i rekonstrukcije kompletnog kanalizacijskog sustava i priključivanja na pročistač.

Ni investitori ne znaju zašto kolektori ne rade

''U okviru projekta smo izgradili pročistače i u Živinicama, Odžaku i Trnovu te obnovili pročistač u Sarajevu koji je izgrađen kroz projekt Svjetske banke još 1984. godine kao dio priprema za Olimpijske igre, ali je tijekom rata uništen'', istaknuo je.

Na pitanje zašto mostarsko postrojenje za tretman otpadnih voda nije u funkciji, Salinas je kazao da su predstavnici Svjetske banke cijelu prošlu godinu postavljali to pitanje Gradskoj upravi i Vodovodu u Mostaru, koji je formalno zadužen za rad tog postrojenja.

Iz lokalne uprave su im odgovorili da su razni administrativni i regulatorni koraci u različitim stadijima predstavljali prepreku za početak rada postrojenja, ali Salinas podsjeća da su svi ti koraci mogli i trebali biti provedeni mnogo prije završetka projekta pročistača.

''Ovo nije tehnički složen projekt i početak rada ne bi trebao predstavljati izazov za gradsku administraciju. Ustvari, svi ostali pročistači koje smo izgradili u okviru projekta su trenutno u funkciji i ni jedan od njih se nije suočio s tako dugim kašnjenjem'', kazao je Salinas.

Ni stručna pomoć, nije pomogla

Napomenuo je da je tijekom cijelog projekta, od njegove pripreme do izgradnje postrojenja i nakon toga, Svjetska banka s Vladom Švedske i EU vlastima pružala svu potrebnu pomoć, ne samo financijsku već i stručnu te savjete za prevazilaženje prepreka.

Međutim, potvrdio je Salinas za Fenu, i pored sve te podrške gradske vlasti nisu uspjele riješiti osnovna tehnička pitanja koja sprječavaju početak rada pročistača, dodajući da oni imaju mogućnost riješiti preostala pitanja i u kratkom roku dovesti ovaj projekt do uspješnog okončanja, ako bi mu pristupile kao prioritetu.

''Gradskim vlastima smo u više navrata naglasili potrebu za brzim djelovanjem u korist građana Mostara i nastavit ćemo sa slanjem takve poruke, nadajući se da će biti poduzeti sve neophodni koraci'', dodao je.

Izrazio je nadu da će postrojenje brzo biti pušteno u rad, s obzirom na njegov značaj, podsjećajući da je Svjetska banka građanima Mostara partner već niz godina. Želja im je da partnerstvo bude nastavljeno, ali to je moguće samo ukoliko se projekti efikasno implementiraju i pokazuju pozitivne rezultate.

10 milijuna dolara za Mostar

Ponovio je da je Svjetska banka pomogla i obnovu Starog mosta nakon rata te da su u okviru projekata te međunarodne monetarne institucije urađene i rekonstrukcije ceste Sarajevo-Mostar, vodovodnog sustava, škola i bolnica, odlagališta čvrstog otpada i drugi projekti koji su pružili podršku privatnom sektoru i doprinijeli otvaranju radnih mjesta.

Prema njegovoj procjeni od rata je uloženo oko 100 milijuna američkih dolara, kao sredstava Svjetske banke i približno toliko i od drugih donatora u korist građana Mostara, što dokazuje dugogodišnje partnerstvo i posvećenost ovom gradu i njegovim žiteljima.

Međutim, ukoliko pitanje puštanja u rad pročistača ne bude riješeno ubrzo, Salinas je stava da će biti vrlo teško pokrenuti nove projekte u Mostaru u situaciji kada je jedna od glavnih investicija neiskorištena bez opravdanih razloga.

''Imamo i odgovornost prema našim dioničarima (koji uključuju i BiH) da osiguramo da sva uložena sredstva imaju pozitivan utjecaj na razvoj'', pojasnio je šef ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Emanuel Salinas u razgovoru za Fenu.

Zaključio je da ukoliko postoji završeno postrojenje, koje i dalje ne radi bez opravdanih razloga, znači da razvojni cilj nije ostvaren i to predstavlja vrlo loš primjer koji nameće pitanje bi li nove investicije u gradu bile adekvatno iskorištene.