Koja je idealna dubina i razmak za sadnju povrća u plasteniku?

Ako računate na visok prinos i zdrave biljke, onda biste trebali obratiti pažnju na pravilnu sadnju sadnica u plasteniku. Svaka faza sadnje, od pripreme sadnica, pravilne dubine sadnje, razmaka i načina presađivanja, utječe na uspjeh uzgoja.

Od pripreme do sadnje

Prije sadnje, sadnice moraju biti dobro razvijene, sa zdravim korijenovim sustavom i bez vidljivih oštećenja. Preporučuje se da sadnice budu visine 15-30 cm, ovisno od vrste povrća.

Dan prije sadnje, sadnice treba obilno zaliti kako bi se lakše vadile iz kontejnera i kako bi im se smanjio stres pri presađivanju.

Sadnice treba pažljivo vaditi iz kontejnera ili rasadnih čaša kako ne bi došlo do oštećenja korijenovog sustava.

Najbolje je lagano pritisnuti dno kontejnera i izvući biljku zajedno s busenom zemlje. Ako je korijenov sustav previše isprepleten, blago ga rastresti kako bi se stimulirao rast novih korjenčića.

Rupe se prave tako da budu malo veće od busena, obično širine 10-15 cm i dubine 10-20 cm, ovisno o veličini sadnice i vrsti povrća. Dublja sadnja može pomoći u boljem razvoju korijena, ali treba paziti da se ne prekrije previše stabljike.

Sadnicu treba saditi na istoj dubini na kojoj je rasla u kontejneru, osim kod rajčice koja se može saditi dublje kako bi razvila jači korijen. Ako je sadnica previše plitko posađena, može doći do isušivanja korijena, dok preduboka sadnja može izazvati truljenje stabljike.

Razmak sadnje ovisi o vrsti povrća:

• Rajčica: 40-60 cm između biljaka, 70-100 cm između redova

• Paprika: 30-40 cm između biljaka, 50-70 cm između redova

• Krastavac: 30-50 cm između biljaka, 80-100 cm između redova

• Salata: 20-30 cm između biljaka, 30-40 cm između redova

• Kupusnjače (kupus, cvjetača, brokula): 40-50 cm između biljaka, 50-70 cm između redova

Nakon sadnje, biljke treba obilno zaliti kako bi se eliminirali zračni džepovi oko korijena i omogućio dobar kontakt sa zemljištem. Prvo zalijevanje treba biti obilno, a zatim postupno smanjivati količinu vode kako bi biljke razvile snažan korijenov sustav.

Malčiranje, zaštita i prihrana

Preporučuje se korištenje malč folije kako bi se smanjilo isparavanje vode, spriječio rast korova i poboljšala temperatura tla. Ako nema folije, oko biljaka se može staviti sloj organskog malča (slama, suha trava) kako bi se zadržala vlaga.

Prva prihrana se obavlja 10-15 dana nakon sadnje, kada se biljke prilagode novim uvjetima. Koriste se vodotopiva mineralna gnojiva ili organska prihrana poput stajnjaka ili komposta.

Strojna sadnja

Kod strojne sadnje povrća u plasteniku važno je obratiti pažnju na pravilnu pripremu tla, uključujući odgovarajuću vlažnost i rastresitost kako bi se osigurao dobar kontakt rasada sa zemljom, piše Agroklub.

Precizno podešavanje sadilice ključno je za ravnomjeran razmak biljaka i optimalnu dubinu sadnje, što direktno utječe na ujednačen rast i razvoj. Također, potrebno je redovno kontrolirati rad stroja kako bi se spriječile greške u sadnji i osigurao maksimalan prinos.