Gnojivo koje mnogi zaboravljaju čini paprike mesnatim i sočnim

Uzgoj krupnih, mesnatih i slatkih paprika zahtijeva mnogo više od redovitog zalijevanja.

Iako većina vrtlara pažnju posvećuje sadnji i zaštiti biljaka, mnogi zanemaruju pravilnu prihranu tijekom ljeta, što može značajno utjecati na kvalitetu i količinu uroda.

Iskusni poljoprivrednici ističu da je upravo pravovremena gnojidba jedan od ključnih čimbenika za dobivanje sočnih plodova debelih stijenki, a posebno važnu ulogu imaju pepeo, organska gnojiva i kalij.

Paprike treba prihranjivati u tri faze

Tijekom vegetacije paprike se najčešće prihranjuju tri puta, početkom, sredinom i krajem srpnja.

Svaka od ovih faza ima drugačiju ulogu:

• prva gnojidba potiče rast biljke,

• druga pomaže cvatnju i zametanje plodova,

• treća utječe na veličinu, mesnatost i okus paprika.

Prihrana se može primjenjivati i na otvorenom i u plastenicima.

Prva prihrana za snažan rast

Početkom ljeta paprikama su najpotrebniji dušik i fosfor. Za pripremu hranjive smjese u 10 litara tople vode može se dodati:

• 700 do 800 grama svježeg pilećeg stajskog gnoja ili 300 grama granuliranog stajskog gnoja,

• 200 do 250 grama drvenog pepela.

Pepeo je posebno važan jer sadrži kalij, element koji utječe na razvoj biljke i kvalitetu budućih plodova.

Za dodatni učinak može se dodati i 30 do 40 grama superfosfata prethodno otopljenog u toploj vodi.

Prihranu je najbolje obavljati navečer i ulijevati je izravno oko korijena, u količini do pola litre po biljci.

Sredina ljeta rezervirana je za organsku prihranu

Dva tjedna kasnije paprikama je potrebna dodatna količina organskih tvari i mikroelemenata.

Mnogi vrtlari koriste divizmu ili fermentiranu koprivu.

Za pripremu otopine od divizme potrebno je:

• jedan kilogram divizme na 10 litara vode,

• ostaviti da odstoji tri dana,

• zatim razrijediti u omjeru 1:10.

Kopriva se priprema na sličan način:

• tri kilograma svježe koprive preliti s 10 litara vode,

• ostaviti da fermentira 10 do 14 dana,

• prije upotrebe razrijediti u omjeru 1:10.

Za vrijeme vrlo toplog vremena preporučuje se prihrana isključivo u večernjim satima.

Gnojivo koje paprike čini slađima i mesnatijima

Treća prihrana često čini najveću razliku kada je riječ o kvaliteti plodova.

U ovoj fazi paprikama su najpotrebniji kalij i fosfor, koji izravno utječu na debljinu stijenki, sadržaj šećera i sazrijevanje.

Jedno od najjednostavnijih rješenja je nitroamofoska.

Dovoljna je jedna žlica na 10 litara vode, uz obavezno prethodno zalijevanje biljaka običnom vodom kako ne bi došlo do oštećenja korijena.

Mnogi vrtlari upravo u ovoj fazi zaboravljaju dodati pepeo, iako je on jedan od najboljih prirodnih izvora kalija.

Kako poboljšati okus paprika

Za slađe i ukusnije plodove preporučuje se redovita upotreba pepela tijekom sezone.

Također, nekoliko dana prije berbe može se blago smanjiti zalijevanje, što pridonosi intenzivnijem okusu plodova. U nastavku donosimo najčešće pogreške koje smanjuju urod.

Gnojidba suhog tla

Unošenje gnojiva u potpuno suho tlo može oštetiti korijen. Biljke je potrebno prethodno zaliti.

Previše dušika

Višak dušika dovodi do bujnog razvoja lišća, ali smanjuje broj plodova.

Prihrana po jakom suncu

Gnojidba tijekom najveće vrućine može izazvati stres kod biljaka te opadanje cvjetova ili plodova, pišu Nezavisne. 

Mitovi o uzgoju paprika

Mit: Plodno tlo ne zahtijeva dodatnu prihranu

Čak i kvalitetno tlo tijekom sezone gubi značajan dio hranjivih tvari, osobito u plastenicima.

Mit: Organska gnojiva uvijek su bolja od mineralnih

Najbolji rezultati uglavnom se postižu kombinacijom organskih i mineralnih gnojiva.

Mit: Više gnojiva znači veće paprike

Pretjerana prihrana može dovesti do pucanja i deformacije plodova, stoga je umjerenost ključ uspješnog uzgoja.