Umjetna inteligencija mogla bi urušiti potrošačku ekonomiju

Dvojica ekonomista tvrde da bi nekontrolirana automatizacija umjetnom inteligencijom mogla dovesti do urušavanja potrošačke ekonomije, upozorava novo znanstveno istraživanje objavljeno u ožujku 2026. godine.

Studiju pod nazivom "The AI Layoff Trap" objavili su istraživači sa Wharton School i Boston University, a njihova središnja teza glasi: tvrtke bi, slijedeći vlastiti interes, mogle automatizirati toliko radnih mjesta da na kraju ostanu bez kupaca za proizvode koje stvaraju.

Autori upozoravaju kako bi se mogao stvoriti paradoks u kojem gospodarstvo postiže rekordnu produktivnost, ali istodobno gubi potrošačku bazu koja održava ekonomsku aktivnost.

"U krajnjoj granici tvrtke automatiziraju svoj put do neograničene produktivnosti i nulte potražnje", navodi se u zaključku rada.

Prema modelu koji su razvili istraživači, problem nastaje kada veći broj kompanija istodobno zamjenjuje radnike umjetnom inteligencijom. Pojedinačna odluka svake tvrtke može biti racionalna jer smanjuje troškove i povećava konkurentnost, no kada takvu strategiju primijene svi sudionici tržišta, dolazi do pada zaposlenosti i smanjenja potrošnje.

Autori navode primjer u kojem jedna tvrtka otpušta 500 zaposlenika i zamjenjuje ih umjetnom inteligencijom, druga otpušta 700, a treća 1.000 radnika. Problem je, tvrde, što su upravo ti radnici bili i kupci proizvoda i usluga koje gospodarstvo proizvodi.

Kako nezaposlenost raste, pada i potrošnja. Tvrtke zatim dodatno smanjuju troškove kroz novu automatizaciju, što dovodi do još manjeg broja radnih mjesta i dodatnog pada potražnje.

Prema istraživanju, takav proces stvara začarani krug iz kojeg tržište samo po sebi nema prirodan izlaz.

Znanstvenici su u modelu testirali više često spominjanih rješenja, uključujući univerzalni temeljni dohodak, poreze na kapitalnu dobit, vlasničko sudjelovanje radnika u kompanijama, programe prekvalifikacije i sporazume među poduzećima o ograničavanju automatizacije.

Prema njihovim rezultatima, nijedna od tih mjera nije dugoročno riješila problem.

Jedino rješenje koje je pokazalo pozitivan učinak u matematičkom modelu bio je poseban porez na automatizaciju, takozvani Pigouvian porez, kojim bi se tvrtkama naplaćivala naknada za svako radno mjesto ili zadatak koji zamijene umjetnom inteligencijom.

Autori smatraju da bi takav sustav prisilio kompanije da u svoje poslovne odluke uključe i društvene posljedice smanjenja zaposlenosti.

Studija dolazi u trenutku kada brojni sektori ubrzano uvode generativnu umjetnu inteligenciju i automatizirane sustave. Prema podacima navedenima u radu, tijekom 2025. godine bez posla je ostalo oko 100.000 tehnoloških radnika, dok je u prvim mjesecima 2026. otpušteno dodatnih 92.000 zaposlenika.

Među primjerima navodi se i tehnološka tvrtka Block, čiji je suosnivač Jack Dorsey ranije izjavio kako očekuje da će tijekom sljedećih godina većina kompanija doći do sličnih zaključaka o zamjeni dijela zaposlenika umjetnom inteligencijom.

Autori ipak ne tvrde da će se njihov scenarij nužno ostvariti. Njihov model pokazuje što bi se moglo dogoditi ako se sadašnji trendovi nastave bez regulatornih mjera i bez prilagodbe ekonomskog sustava novoj tehnološkoj stvarnosti.

Istraživanje je izazvalo veliku pozornost među ekonomistima jer otvara pitanje može li umjetna inteligencija, osim što povećava produktivnost, dugoročno promijeniti samu logiku funkcioniranja modernog kapitalizma.