Stručnjaci Sveučilišta u Zagrebu analizirat će projekt proizvodnje magnezija na Kupresu

Više od šest mjeseci nakon što je Općinsko vijeće Općine Kupres donijelo zaključak kojim se načelniku nalaže angažiranje neovisnog stručnog tijela radi ocjene tehnologije proizvodnje magnezija i njezina utjecaja na okoliš i zajednicu – nikakvi konkretni koraci nisu poduzeti. Budući da lokalna vlast do danas nije niti započela postupak nabave, investitor BH Magnezij & Minerali odlučio je djelovati samostalno te je, o vlastitom trošku, angažirao dvije najrelevantnije sastavnice Sveučilišta u Zagrebu: Rudarsko-geološko-naftni fakultet (RGNF) i Metalurški fakultet u Sisku.

„Odluku o angažmanu stručnih timova donijeli smo iz dubokog uvjerenja da se ovako kompleksna tema može i mora raspravljati na temelju činjenica i stručnih analiza, a ne glasina, strahova i uskih osobnih interesa. Razumijemo stanovnike Kupresa kojima nije lako nositi se sa svim informacijama i dezinformacijama kojima su izloženi posljednjih mjeseci, stoga smo potražili najveće stručne autoritete u regiji kako bi javnost dobila odgovore koje zaslužuje,“ izjavio je Jan Wever, direktor BH Magnezij & Minerali d.o.o.

Neovisna analiza tehnologije i utjecaja na okoliš

Stručni tim RGNF-a i Metalurškog fakulteta, sastavljen je od uglednih profesora i eksperata iz područja rudarstva, metalurgije, geologije, istraživanja, mineralnih sirovina, hidrogeologije, geofizičkih istraživanja i zaštite okoliša, provest će sveobuhvatnu i neovisnu znanstveno-stručnu analizu aluminotermijskog procesa – tehnologije predložene za proizvodnju magnezija na Kupresu. Osim toga, analizirat će i alternativne tehnologije, identificirati njihove potencijalne utjecaje na okoliš i zajednicu, te procijeniti povezane rizike i koristi.

Cilj ove analize je osigurati nepristrano stručno mišljenje koje će služiti kao čvrsta osnova za kvalitetnu i informiranu javnu raspravu. Po dovršetku analize, izvješće će biti javno dostupno, a investitor će osigurati i njegovo predstavljanje zainteresiranoj javnosti u pisanoj i usmenoj formi.

„Kao dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, želim naglasiti kako u ovom postupku ne želimo prejudicirati nikakve rezultate prije nego što bude provedena temeljita stručna analiza. Analizu ćemo provesti savjesno i odgovorno, vodeći računa isključivo o profesionalnim i znanstvenim standardima te ne zauzimajući stranu niti investitora niti zabrinute javnosti. Struka i znanje su ispred svega tj. nepristranost i objektivnost temelj su našeg rada.“ Izjavio je izv. prof. dr. sc. Vladislav Brkić, dekan Rudarsko – geološko – naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Zašto baš Sveučilište u Zagrebu?

Rudarsko-geološko-naftni fakultet i Metalurški fakultet ne samo da su sastavnice jednog od najuglednijih sveučilišta u regiji, već posjeduju i bogato međunarodno iskustvo u suradnji s industrijom i javnim sektorom. Njihovi stručnjaci redovito sudjeluju u vještačenjima, savjetovanjima i evaluacijama industrijskih procesa u skladu s najvišim europskim ekološkim standardima. Upravo zbog znanstvene nepristranosti i primijenjene stručnosti, ovi su fakulteti najkredibilniji partneri za ocjenu tehnologije i utjecaja projekta.

Stručni tim koji će provoditi neovisnu analizu projekta sačinjavaju:

Voditelj istraživačkog tima, dr.sc. Ivica Pavičić, docent na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, djeluje u području geologije, s posebnim naglaskom na 3D geološko modeliranje, strukturnu geologiju I sedimentologiju, istraživanje mineralnih sirovina te hidrogeološka istraživanja. Sudjelovao je i vodio brojne nacionalne i međunarodne projekte, uključujući istraživanja u okviru programa Horizon Europe i Hrvatske zaklade za znanost. Posebno se ističe kao voditelj dijela konzorcija Srednjeg toka Dunava u okviru projekata DANSER – Danube Sediment Restoration te kao suradnik na projektu AGEMERA – Agile Exploration and Geomodelling for European Critical Raw Materials te drugim znanstvenim projektima.

Ima višegodišnje međunarodno iskustvo u istraživanju i prospekciji mineralnih sirovina, izradi rudarsko-geoloških elaborata, studija te projekata istraživanja, studija utjecaja na okoliš, u projektima zaštite okoliša te istraživanjima podzemnih voda.

Kao ovlašteni geolog s položenim stručnim ispitima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini sudjeluje u izradi elaborata o rezervama arhgitektonsko-građevnog kamena, tehničko-građevnog kamena, te drugih mineralnih sirovina. Punopravni je član Australskog instituta za geoznanosti (Australian Institute of Geoscineces).

Autor je i koautor brojnih znanstvenih radova u međunarodno priznatim časopisima koji obuhvaćaju teme od istraživanja mineralnih sirovina, modeliranja hidrotermalnih sustava i karakterizacije poroznosti karbonata posebno dolomita, do zaštite okoliša.

Dr.sc. Vječislav Bohanek, izvanredni profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nositelj kolegija Površinska eksploatacija na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, djeluje u području istraživanja i primjene tehnologija eksploatacije mineralnih sirovina te procjene njihova utjecaja na okoliš. Kao predstavnik RGNF-a sudjeluje u povjerenstvima za procjenu utjecaja na okoliš zahvata eksploatacije mineralnih sirovina. Bio je sudionik pri izradi Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske te jedan od autora Rudarsko-geološke studije mineralnih sirovina Karlovačke županije.

Jedan je od autora je znanstvenog članka „Croatian Critical Mineral Commodity Letters: Magnesium“, koji se bavi magnezijem kao kritičnim metalom. Predstavljao je Hrvatsku akademiju tehničkih znanosti (HATZ) na europskim radionicama Euro-CASE workshop on Critical Raw Materials. Sudjeluje i u projektima financiranim od strane Europske unije u okviru inicijative EIT RawMaterials, usmjerenima na područje kritičnih mineralnih sirovina.

Dr. sc. Sibila Borojević Šoštarić, redovita profesorica na Rudarsko‐geološko‐naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, djeluje u području geokemije, mineralogije i metalogeneze mineralnih sirovina s naglaskom na kritične sirovine. Aktivno sudjeluje u brojnim projektima vezanim uz mineralne sirovine i njihovu primjenu, financiranim kroz okvire EIT RawMaterials, Horizon 2020, Horizon Europe, Europski fond za regionalni razvoj i Hrvatsku zakladu za znanost. Njezino istraživanje obuhvaća terenske i analitičke metode karakterizacije mineralnih sirovina te procjenu njihovog potencijala i utjecaja na okoliš.

Koordinatorica je TIMREX, međunarodnog diplomskog studija u području istraživanja kritičnih mineralnih sirovina, u kojem sudjeluje pet EU sveučilišta: University of Miskolc, University of Zagreb – RGNF, Wroclaw University of Science and Technology, Luleå University of Technology i University of Leoben.

Članica je Edukacijskog odbora EIT RawMaterials i Tematskog inovacijskog vijeća Republike Hrvatske za energiju i održivi okoliš, koordinatorica Sveučilišnog povjerenstva za EIT KIC Raw Materials te konzultantica Europske komisije za potencijal kritičnih mineralnih sirovina Albanije.

dr. sc. Ivo Galić, redoviti profesor, nositelj je kolegija: Projektiranje rudarskih radova; Podzemna eksploatacija; Osnove projektiranja s računalnim programima i Upravljanje rudarskim procesima, na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Aktivno djeluje u području istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina te sanacije rudarskih radova. Vodio je stručne timove i izradio, samostalno ili sa suradnicima, više desetaka projekata, elaborata i studija utjecaja na okoliš rudarskih zahvata. Bio je jedan od glavnih stručnjaka za izradu i provedbu Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske te voditelj Rudarsko-geološke studije mineralnih sirovina Karlovačke županije. Kao predstavnik RGNF-a, sudjelovao je više puta u radu stručnih povjerenstava, imenovanih od nadležnog ministarstva za zaštitu okoliša, za procjenu utjecaja rudarskih zahvata na okoliš. Objavio je brojne znanstvene i stručne radove, u domaćim i inozemnim časopisima, na temu utjecaja rudarskih radova na okoliš te sanacije i rekultivacije površinskih kopova.

Dr.sc. Željko Duić, radi u Zavodu za geologiju i geološko inženjerstvo, Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 2000. godine. Trenutačno je zaposlen na rednom mjestu redovitog profesora gdje kao nositelj i sunositelj kolegija obavlja nastavu na ukupno 6 kolegija na diplomskom i doktorskom studiju Geološkog inženjerstva. Doktorirao je 2007. godine u području tehničkih znanosti, znanstvenom polja Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo. Stručni i znanstveni interes prof. Duića je učinak geoloških značajki na identifikaciju hidrogeoloških parametara, obnovljivost zaliha podzemnih voda, kakvoća podzemnih voda u heterogenim vodonosnicima međuzonske poroznosti, te u sekundarno poroznim sredinama, monitoring i zaštita podzemne vode, projektiranje i izvedba hidrogeoloških objekata (strukturno-piezometarskih bušotina i istraživačko-eksploatacijskih zdenaca) te zaštita podzemnih voda. Znanstveno djelovanje prezentira u inozemnim i domaćim znanstvenim časopisima dok je stručnu djelatnost prezentirao na više međunarodnih i domaćih skupova. Autor je i voditelj više desetaka stručnih projekata iz područja hidrogeologije i zaštite podzemnih voda i okoliša.

dr. sc. Jasna Orešković, redovita profesorica s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu djeluje u području geofizičkih istraživanja a među kolegijima na kojima je nositeljica ističu se Primijenjena geofizika na studiju Rudarstva i Geofizička istraživanja mineralnih sirovina na studiju Geologije mineralnih sirovina i okoliša. Sudjelovala je u provedbi niza stručnih projekata, kao voditeljica desetak te kao suradnica u još dvadesetak studija. Obuhvaćala su primjenu geofizičkih metoda u različitim područjima, uključujući istraživanja čvrstih mineralnih sirovina, geotehnička, geološka i hidrogeološka istraživanja, a provodila su se u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Sjevernoj Makedoniji.

U sklopu ovih aktivnosti, geofizička istraživanja predstavljaju komplementarnu komponentu geološkim i hidrogeološkim istraživanjima pri procjeni utjecaja na okoliš, s posebnim naglaskom na utvrđivanje postojećeg stanja okoliša te procjenu mogućeg utjecaja tvornice magnezija na podzemne vode.

dr. sc. Jakov Baleta, izvanredni je profesor na Metalurškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu unutar Zavoda za mehaničku metalurgiju. Djeluje u područjima numeričkog modeliranja višefaznih strujanja i izgaranja, prijenosa topline i mase te simulacije visokotemperaturnih industrijskih procesa. Vodi ili sudjeluje u projektima i industrijskim suradnjama s naglaskom na zatvaranje ciklusa materijala i energije. Kao voditelj radnog paketa ADRION projekta CiRcular Economy Skills enhanCEment NeTwOrk (CRESCENTO) radio je na razvoju se studijskog programa koji povezuje industriju, akademiju i radni sektor na temi kružnog gospodarstva. Bio je član projekta VIRTULAB – Integrirani laboratorij za primarne i sekundarne sirovine koji je za cilj imao uspostavu opreme i metoda za karakterizaciju primarnih i sekundarnih sirovina radi bržeg povrata materijala u proizvodne procese. Kroz COST Akciju Chemistry of Smart Energy Carriers and Technologies “SMARTCATs” surađivao je na temama naprednih energetskih vektora s ciljem učinkovitijeg korištenja procesnih nusproizvoda i energije, dok je u sklopu projekta Biofuels Research Infrastructure for Sharing Knowledge II (BRISK2) provodio istraživanja pretvorbe biogenih ostataka i lignoceluloznih tokova u korisne energente i kemijske sirovine. Autor je 54 rada indeksiranih u Scopusu, s h-indeksom 22 i više od 1500 citata, te od 2022. djeluje kao pridruženi urednik časopisa Cleaner Engineering and Technology (Elsevier). Član je stručnih i znanstvenih udruga poput Adria Section of the Combustion Institute, Adria Innovation Harbour i Adriatic Aerospace Association.

dr. sc. Ivan Brnardić, redoviti profesor je na Metalurškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Zavodu za procesnu metalurgiju. Magistrirao i doktorirao je na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Područje njegovog rada je dizajniranje, razvoj, karakterizacija i primjena kompozita i nanokompozita, industrijska ekologija kroz procjenu mogućnosti uporabe otpada i nusproizvoda metalurške industrije. Znanstveno se usavršavao u više navrata u Sloveniji i Italiji te je sudjelovao kao voditelj ili suradnik na 8 EU i 4 domaća projekta. Vodio je i uspješno završio Infrastrukturni projekt „Centar za ljevarstvo SIMET“ financiran iz EU fonda za regionalni razvoj u iznosu od 5,8 mil. EUR. U suradnji s privredom je radio na projektima „Projekt oporabe sitnih frakcija I troske industrijskog kompleksa ex. OCMA spa – Ascoli Piceno – Italija“, „Sigurnosne klasifikacije nusproizvoda iz metalurške proizvodnje prema sustavu GHS REV9E 2021, uz primjenu posebnih uvjeta iz propisa Europske komisije“ i dr. Objavio je 37 znanstvenih radova u časopisima citiranim u CC-bazi, s h-indeksom 16 i više od 700 citata. Bio je gostujući nastavnik na Fakultetu za Tehnologijo polimerov u Sloveniji i Biotehničkom Fakultetu Univerziteta u Bihaću BiH. Na fakultetu predaje kolegije Najbolje raspoložive tehnike zaštite okoliša u metalurgiji. Onečišćenje i zaštita tla, Otpadi i nusproizvodi metalurške industrije, Emisije u okoliš iz metalurgije željeza i čelika te druge. Mentorirao je 27 diplomskih i završnih radova te 2 doktorska rada. Obnaša dužnost Predstojnik Zavoda za procesnu metalurgiju te je član stručnog vijeća sveučilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog specijalističkog studija Ekoinženjerstva i više strukovnih udruženja.

Strah nije rješenje. Činjenice jesu.

Projekt proizvodnje magnezija na Kupresu izazvao je burne reakcije u dijelu javnosti, ponajviše zbog neprovjerenih informacija i lažnih tvrdnji koje su se proširile bez ikakve stručne osnove. U BH Magnezij & Minerali vjeruju da ovim potezom postavljaju temelje za odgovornu i utemeljenu raspravu:

„Odluku da uđemo u ovaj projekt donijeli smo nakon konzultacija s vrhunskim svjetskim stručnjacima. No, potpuno razumijemo potrebu za dodatnom, lokalnom ekspertizom. Otvoreni smo za sve savjete, preporuke i primjedbe koje će iznijeti neovisni stručnjaci. Uvjereni smo da će ova analiza razjasniti brojne netočnosti koje su se pojavile u javnosti i omogućiti građanima, ali i donositeljima odluka, da formiraju stav temeljen na argumentima, a ne dojmovima.“ zaključuje Wever.