Španjolska više ne razmatra opciju kupnje američkih borbenih zrakoplova F-35, a trenutno bira između europskog Eurofightera i sustava za buduće borbene zrakoplove (FCAS), izjavio je u srijedu glasnogovornik Ministarstva obrane, javlja agencija Reuters.
Prema izvješću španjolskog lista El Pais, španjolska vlada je odlučila odgoditi planove za kupnju F-35, koji se proizvodi od strane američkog zrakoplovnog giganta Lockheed Martin. Iako je španjolska vlada u svom proračunu za 2023. godinu predvidjela 6,25 milijardi eura (7,24 milijarde dolara) za kupnju novih borbenih zrakoplova, planovi za nabavu američkih zrakoplova sada su odbačeni.
Razlog za promjenu plana leži u španjolskom političkom smjeru da većinu dodatnih 10,5 milijardi eura za obranu ove godine usmjere prema europskoj industriji, zbog čega nabava američkih borbenih zrakoplova postaje neizvediva, piše El Pais.
Španjolski socijalistički premijer Pedro Sanchez najavio je početkom godine povećanje obrambenih izdavanja kako bi ispunili trenutni cilj NATO-a od 2% bruto domaćeg proizvoda za obranu, no kasnije je odbio povećati taj udio na 5% u dugoročnom planu. Sanchezov stav naišao je na oštre kritike od strane predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, koji je zaprijetio uvođenjem dodatnih carina na španjolske proizvode.
Agencija Reuters navodi kako glasnogovornici za Lockheed Martin i američko veleposlanstvo u Madridu nisu odmah odgovarali na zahtjeve za komentar.
Eurofighter se proizvodi u suradnji između Airbusa, BAE Systemsa i Leonarda, dok FCAS razvijaju Dassault Aviation, Airbus i Indra Sistemas.
F-35 Lightning II, najnoviji borbeni zrakoplov američke proizvodnje, postao je ključni element zračnih snaga mnogih zemalja širom svijeta. Proizvodi ga Lockheed Martin, a u sklopu programa Joint Strike Fighter (JSF), F-35 je razvijen u tri varijante: F-35A (konvencionalni uzlet i slijetanje), F-35B (vertikalni uzlet i slijetanje) i F-35C (namijenjen za nosače zrakoplova).
Od početka proizvodnje, F-35 je naručen od strane 20 zemalja, uključujući SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italiju, Nizozemsku, Kanadu, Norvešku, Dansku, Australiju, Japan, Izrael, Švicarsku, Finsku, Poljsku, Grčku, Rumunjsku, Češku, Belgiju, Singapur, Južnu Koreju i Novi Zeland.
Međutim, nije svaka zemlja bila u mogućnosti ili voljna nastaviti s nabavom F-35. Turska je bila izbačena iz programa 2019. godine zbog kupnje ruskog sustava protuzračne obrane S-400, što je izazvalo napetosti sa SAD-om i NATO-om.
F-35 je suočen s brojnim izazovima tijekom svog razvoja i implementacije. Iako je projektirani da bude najnapredniji borbeni zrakoplov pete generacije, suočavao se s problemima u testiranju softverskih sustava, odgodama u proizvodnji i visokim troškovima održavanja.
Prema izvještajima, program F-35 trenutno ima 857 identificiranih nedostataka, od kojih se samo sedam smatra "kritičnima".
Izrael je bio prva zemlja koja je koristila F-35 u borbenim uvjetima, a njihova verzija, F-35I "Adir", prilagođena je specifičnim potrebama izraelskih zračnih snaga. Izrael je proveo niz operacija, uključujući napade na iransku nuklearnu infrastrukturu, koristeći F-35 u "beast mode" konfiguraciji s vanjskim naoružanjem.
Unatoč početnim tehničkim problemima, izraelska iskustva s F-35 pokazala su visoku operativnu spremnost, s 35 od 39 zrakoplova u aktivnoj službi, što predstavlja impresivnu stopu spremnosti od 90%.
Iako je F-35 trebao postati standardizirani borbeni zrakoplov unutar NATO saveza, postoje izazovi u njegovoj implementaciji. Neke zemlje članice, poput Španjolske, odlučile su se za alternativne europske opcije, poput Eurofightera ili FCAS-a, zbog razloga poput troškova, tehnološke neovisnosti i političkih pritisaka.
Unatoč tome, F-35 ostaje ključni element zračnih snaga mnogih NATO saveznika, pružajući interoperabilnost i zajedničke sposobnosti u zajedničkim operacijama.
F-35 Lightning II predstavlja tehnološki napredak u svijetu borbenih zrakoplova, ali suočava se s izazovima u razvoju, implementaciji i političkim odnosima unutar međunarodnih saveza. Njegova budućnost ovisit će o sposobnosti da se prevladaju postojeći problemi i osigura dugoročna održivost i učinkovitost u globalnom sigurnosnom okruženju.
