Minimalna plaća u Federaciji BiH za 2026. godinu iznosit će 1.027 maraka, što predstavlja povećanje od 2,7 posto. Iako su se u javnosti spominjali znatno viši iznosi, pa čak i diferencirane stope ovisno o stručnoj spremi, Vlada FBiH donijela je konačnu odluku.
O ovoj temi, kao i o širem fiskalnom okviru, inflaciji i mirovinama, u Dnevniku RTV Herceg-Bosne urednik Dejan Perić razgovarao je s prof. dr. Igorom Živkom s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Živko je analizirao ekonomske razloge iza ovakve odluke, upozorio na osjetljivost bh. ekonomije na vanjske šokove te pojasnio zašto smanjenje doprinosa nije automatski dovelo do rasta svih plaća.
Komentirajući činjenicu da je minimalac povećan tek simbolično unatoč najavama o iznosima od 1200, 1400 do 1600 KM, Živko ističe kako se rješenje na tragu onog u Republici Srpskoj moglo i očekivati. Ključni faktor u pregovorima bio je pritisak koji trpe poslodavci.
"To novo povećanje iziskivalo bi veće troškove poslovanja. Sigurno sve tri strane – Vlada, poslodavci i sindikati – traže najbolje rješenje. Činjenica je da je to minimalno povećanje i možda ne znači nešto posebno, ali moramo znati pritisak koji poslodavci mogu ili ne mogu podnijeti u ovom trenutku", kazao je Živko.
Osvrnuo se i na odbijeni prijedlog sindikata da minimalna plaća iznosi 70 posto prosječne plaće (oko 1120 KM). Profesor pojašnjava da Vlada Federacije mora kalkulirati s javnim prihodima i rashodima, jer svako drastičnije povećanje minimalca zahtijeva intervenciju države prema poslodavcima – subvencioniranje poreza i doprinosa kako bi se sačuvala radna mjesta.
Kada je riječ o zahtjevima za Općim kolektivnim ugovorom, Živko smatra da bi takav dokument bio koristan. Povećanje minimalne plaće, pojašnjava, stvara linearni pritisak na rast plaća u višim platnim razredima, odnosno na radnim mjestima sa složenijim kompetencijama.
"Povećanje minimalne plaće u 2025. pokazalo je kako su plaće najviše rasle u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima, tamo gdje su bile najmanje. Upravo iz tih razloga bilo bi dobro imati jedan opći kolektivni ugovor", istaknuo je.
Govoreći o smanjenju doprinosa, gdje je prvi krug proveden sredinom 2025., a drugi se najavljuje za 2026., Živko navodi da se kalkulira s ukupnim smanjenjem od 11 do 12 posto. Međutim, upozorava da fiskalna reforma, uz rasterećenje rada, neminovno donosi pritisak na druge porezne oblike.
"Možemo očekivati oslobađanje poreznog pritiska na radu, ali istovremeno i pritisak na neizravnim porezima te širenje porezne osnovice, odnosno uključivanje u plaću onih prihoda koji radnicima do sada nisu bili oporezivani", pojasnio je.
Na pitanje je li prvi krug smanjenja doprinosa doista povećao plaće, Živko nudi otrežnjujuću analizu:
"Poslodavci su taj teret, koji je inače na radniku, preuzeli na sebe. Smanjenjem tih pet posto poslodavci nisu imali obvezu povećati plaće, tako da tu nema čistog efekta. Oni nisu morali uslijed oslobađanja novčanih sredstava povećavati plaću".
S druge strane, umirovljenike u 2026. očekuje povećanje od oko 17 posto zahvaljujući novom modelu usklađivanja. Živko napominje da će to iziskivati nove izdatke u proračunu FBiH te da će Vlada morati voditi računa o konsolidaciji čitavog mirovinskog sustava.
Poseban dio razgovora posvećen je inflaciji koja u BiH iznosi 4,3 posto, dok je u eurozoni pala na 2,1 posto. Živko je situaciju slikovito opisao usporedbom s imunitetom.
"Ono što je za nas karakteristično je da smo mali i osjetljivi. Možemo se usporediti s dvije osobe koje će dobiti virus gripe. Mi smo ona slabija osoba, ona koja nema na raspolaganju sve instrumente i lijekove kojima bi se mogla liječiti i brže oporaviti. Iscrpljeni smo dugogodišnjom lošom ekonomskom situacijom i svaki šok izaziva teške posljedice", naglasio je Živko.
Inflaciju i dalje generiraju cijene hrane i usluga, ali se sada javlja i novi faktor – rast cijena energenata, posebice zbog novog načina obračuna električne energije u dijelu Federacije.
Živko sugerira da Vlada mora korigirati sustav "zaključavanja cijena" (proširiti ga na proizvod, a ne na brend) te pojačati inspekcijske kontrole, ali i voditi opreznu politiku socijalnih transfera jer i povećanje plaća može biti "okidač" za novu inflaciju.
Što se tiče prognoza za 2026. i 2027., profesor navodi da MMF i Središnja banka BiH predviđaju smirivanje inflacije na razinu do tri posto. Ipak, ostavlja dozu opreza.
"Ne možemo sa sigurnošću reći da će tako biti. Indikatori Svjetskog indeksa cijene hrane govore kako imamo izrazito jak skok cijena žitarica i brašna, što opet ima reperkusije. Tu su i geopolitičke nestabilnosti te sukobi u blizini koji se potencijalno otvaraju, a sve to na nas male i otvorene može utjecati", zaključio je profesor Živko.
