Žene na selima u BiH: Rijetke vode biznise, nisu svjesne svojih mogućnosti i sposobnosti
Na selima širom Bosne i Hercegovine rijetke su žene koje vode vlastite biznise u domeni poljoprivrede ili trgovine, dok one druge, potaknute predrasudama društva najčešće nisu svjesne svojih sposobnosti, prednosti niti mogućnosti.
Ovo je zaključak okruglog stola "Rod i ruralni razvoj u BiH" kojeg je Udruženje poslovnih žena u BiH organiziralo povodom Međunarodnog Dana žena na selu, koji se obilježava danas.
Jedna od glavnih poruka je skrenuti pažnju javnosti na činjenicu da jak socijalni status žene na selu znači istovremeno i ekonomski napredak cijele društvene zajednice.
Žene na selima u Orašju vode vlastite biznise
O temi poduzetnica na selu govorila je Mandica Živković koja predsjedava udruženjem "Posavski cvijet" u Orašju.
Udruženje broji oko 50 članica, a veliki je interes potencijalnih članica koje se žele uključiti u rad jer žele registrirati vlastite biznise ili pomoći zajednici na neki drugi način i angažman.
Udruženje je prije godinu dana započelo s implementacijom projekta "Ekonomsko osnaživanje žena kao doprinos izgradnji mira u zajednici" u okviru kojeg je 45 žena edukovano o izradi biznis planova.
"Najuspješnije su dobile poticajna sredstva za biznise. Žene se bave širokom lepezom biznisa, od ruralne proizvodnje povrća, uzgoja ovaca, ručnih radova, pa do tattoo salona i dječijih igraonica. Žene su svestrane i kreativne, rade poslove i imaju hobi", rekla je Živković.
Razlog uspješnosti žena sa ruralnih područja u Orašju je, kako je naglasila, dobra infrastruktura, asfalti i ulična rasvjeta, ambulante i škole koje povezuju periferne sa centralnim dijelom općine.
"Općina želi potaknuti žene da se osnaže, ohrabre i registruju vlastiti biznis. Problem je naš mentalitet, previše smo samozatajne, nesigurne, nismo svjesne naših mogućnosti, prednosti i sposobnosti", naglasila je Živković.
Poručila je kako se žene moraju izboriti za sebe kako bi dale veći doprinos zajednici, ali i sebi osigurati lakši život i sigurniju starost.
Uvezivanje žena doprinosi poboljšanju
”Razmjena ideja, iskustava i sama druženja žena sa sela iz raznih krajeva doprinose poboljšanju”, ističe Živković.
Podsjeća kako žene u Posavini imaju dugu tradiciju druženja. Primjer tome je prva seljačka zadruga osnovana 16. listopada 1904., a koja je pomogla tadašnjem seljaštvu da se izdigne i pokrene zaostalu poljoprivredu.
"S druge strane, imali smo i duhansku stanicu koja je imala 400 radnika i mi smo navikli na tu sigurnost, osigurano tržište, uvjete otkupa i kada je to stagniralo našli smo se nezaštićeni. Ljudima je jako teško uputiti se u neki rizik i registrirati biznise", zaključila je Živković.
Na današnjem okruglom stolu istaknuto je i da društvena zajednica u BiH još uvijek na žene gleda tradicionalnim rodnim odnosima u braku i obitelji.
Takav odnos posebno dolazi do izražaja prema ženama, rekla je Aida Zubčević, predsjednica Udruženja poslovnih žena u BiH.
"Neke žene naprosto žive teško, prvo što žive u dosta patrijarhalnijoj sredini nego što smo mi, što im mnoge stvari nisu dostupne, nemaju zdravstvenu zaštitu pa moraju putovati. Dakle, društvo treba poprilično dosta da uradi jer je to obaveza društva, da stvori funkcionalne uvjete za život", naglasila je Zubčević.
Prema njenim riječima, uprkos nesluhu društvene zajednice prema ženama na selu, one su se ipak izborile za svoj status i postale stubovi razvoja.
"Ima jako puno dobrih primjera, ovo što je uradila Općina Orašje je fenomenalno, to je ratarski kraj, ali je vidjela i osjetila da tim ženama treba pomoći, pokrenula je mnoge projekte. Također i općina Živinica je osnažila žene, pokazala im da moraju praviti svoje potrebe, za razliku od muškaraca", zaključila je Zubčević.
Partneri u realizaciji današnjeg okruglog stola bili su veleposlanstvo Republike Francuske u BiH i načelnik Općine Stari Grad Sarajevo Ibrahim Hadžibajrić.
