Zatražena ocjena ustavnosti za lex Agrokor
Četiri dana od donošenja tzv. lex Agrokor Ustavnom sudu RH poslan je i prvi prijedlog za ocjenu ustavnosti tog zakona koji je podnio doktor pravnih znanosti i medijski analitičar Goran Vojković.
U izjavi Hini Vojković je kazao da je prijedlog za ocjenu ustavnosti podnio jer je Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Hrvatsku, po njegovu mišljenju, suprotan s člankom Ustava koji poduzetničku i tržišnu slobodu opisuje kao temelj gospodarskog ustroja i propisuje da država svim poduzetnicima osigurava jednak pravni položaj na tržištu.
Osim što smatra da lex Agrokor ostale stavlja u nejednak položaj, Vojković ističe i da bi se zakoni trebali pisati za "opće i buduće situacije, a ne za neko konkretno poduzeće".
"To nije društvo od posebnog interesa u smislu HAC-a i HŽ-a, koje obavlja infrastrukturne poslove. Mi imamo Zakon o predstečajnoj nagodbi i Zakon o stečaju kojima se takve stvari rješavaju. Neprihvatljivo je da se gospodarski subjekti stavljaju u nejednak položaj po hitnom postupku, bez procjene učinka propisa i javne rasprave", kazao je Vojković.
Prijedlog za ocjenu ustavnosti poslao je poštom i očekuje da bi na Ustavnom sudu trebao biti zaprimljen u utorak.
Na ustavnom sudu Hini je odgovoreno da do ponedjeljka poslijepodne nisu primili ni jedan prijedlog ocjene ustavnosti za lex Agrokor.
Predsjednik tog suda Miroslav Šeparović u petak je kazao kako očekuje da će lex Agrokor najvjerojatnije doći pred ustavne suce, a iznio je i svoje načelno mišljenje da se sva ustavna prava sukladno načelu razmjernosti načelno mogu ograničiti ako postoji legitiman cilj u javnom interesu.
"Je li to ovdje tako napravljeno, postoji li javni interes, postoji li razmjernost, jesu li mjere prikladne i nužne u ovom trenutku ne mogu govoriti, ali mogu govoriti o načelu kojim se Ustavni sud rukovodi", rekao je tada Šeparović. Na napomenu novinara kako se posljednjih dana puno pričalo o mogućoj neustavnosti tog zakona, Šeparović je rekao da su neki isticali da je zakon protuustavan, dok su drugi govorili da je protuustavno ako vlada ne bude djelovala, a da on ne može ništa reći.
