Zaštita osobnih podataka mogla bi poskupiti kredite

Rigorozna Opća uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR) od petka će stupiti na snagu u svim zemljama EU, a svoje zakonodavstvo s ovom uredbom će morati uskladiti i BiH, potvrdili su nadležni.

Od sutra će se, između ostalog, potrošači u susjednoj Hrvatskoj i drugim zemljama EU moći izjasniti da ne žele da ih pozivaju zbog prodaje određenih usluga ili proizvoda, a u vrijeme predizbornih kampanja stranke će morati imati posebno prikupljene dozvole kako bi se reklamirale putem SMS-ova. U Hrvatskoj će također u petak s radom prestati i Registar kreditnih obveznika.

Jedna Banjalučanka kaže da je već dobila obavještenje od jednog portala iz Hrvatske da im potvrdi (pristanak) mogu li dalje koristiti njen mail putem kojeg godinama dobiva vijesti i novosti od njih.
"BiH će morati uskladiti svoje zakonodavstvo s tom uredbom jer je Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju preuzela dvije obveze o zaštiti osobnih podataka, a one se odnose na usklađivanje zakonodavstva i uspostavljanje nadzornog organa", istaknuo je za "Nezavisne" Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH.

Prema njegovim riječima, ova uredba donosi mnogo novina, kao što su uspostavljanje novih prava i ojačavanje postojećih, kao i jačanje obaveza onih koji obrađuju osobne podatke.

"Kada govorimo o ojačavanju prava, ovo se odnosi na npr. pravo na zaborav, pravo na prijenos podataka i druga prava o zaštiti osobnih podataka", naveo je Kovačević.

Istaknuo je da će se kod nas primjenjivati postojeći zakon dok ne bude usvojen novi, za koji je, kako tvrdi, Agencija u procesu pripreme prijedloga.

Dodao je da je Agencija upoznala nadležne s ovom uredbom te ih obavijestila o hitnosti i neophodnosti usklađivanja našeg zakonodavstva s njom.

Nakon usklađivanja zakonodavstva, tvrdi Kovačević, u BiH više neće postojati Središnji registar kredita kao dosad niti obveza o dostavljanju ovih podataka.

Marko Đogo, ekonomski analitičar, smatra da će brisanje Središnjeg registra kredita (CRK) otežati rad bankama.

"Ovo može dovesti do toga da će banke, s obzirom na to da će imati slabiji uvid, morati tražiti neki drugi mehanizam kako da dođu do tih podataka, što na kraju može dovesti do poskupljenja kredita", kazao je Đogo za "Nezavisne".

Smatra da bi bolje bilo pooštriti proceduru ko i pod kojim uvjetima može koristiti podatke CRK, nego izvršiti samo njegovo brisanje.

Slobodan Dragičević, tajnik Udruge za informacijsko-komunikacione tehnologije u Gospodarskoj komori RS, kazao je da kada su u pitanju informacijsko-komunikacijske tehnologije naše zakonodavstvo sigurno neće biti u mogućnosti da se usuglasi s tom uredbom.

"Postoji niz preduvjeta za usuglašavanje koje postojeće zakonodavstvo ne prati i zbog toga će nam biti neophodno mnogo vremena da se približimo svim obrednicima te direktive", rekao je Dragičević.
Naglasio je da EU želi zabraniti način distribucije podataka koji sada već postoji.

"Ova uredba podrazumijeva način distribucije podatka o nekim određenim osobama, koji se uzimaju na određen način, kako ih prikupljati, kako ih držati na nekim mjestima, na serverima i smiju li se ti podaci dalje distribuirati", pojašnjava Dragičević.

Hrvatski mediji od strožih primjera zaštite podataka od petka navode da će javna objava lista upisanih u vrtiće i škole mora imati pravnu osnovu, odnosno potvrdu roditelja da je smiju objaviti, a ako nemaju, koristit će se lozinke i šifre.

Također, pri podizanju nalaz krvi ili bilo koji drugi moći će biti uručen samo osobno osobi, odnosno tom pacijentu u ruke.