Zakon o zaštiti podataka koči isplatu stare štednje u BIH

Isplata stare devizne štednje Ljubljanske banke hrvatskim štedišama počela je u veljači i već je pri kraju, dok štedišama iz BiH još nije uplaćena nijedna marka. Razlog za takvo stanje je, kako  je rekao Iztok Grmek, veleposlanik Slovenije u BiH, to što bh. vlasti, pozivajući se na Zakon o zaštiti osobnih podataka, nisu dostavile slovenskoj strani informacije o štedišama, datumu kada je račun otvoren, novčanom iznosu i slično, pišu Nezavisne.

"Pare za isplatu su spremne i čekaju na računu u Sloveniji, ali prije toga mi moramo dobiti dokumentaciju depozita svakog štediše, a to nam vlasti ne daju, jer po zakonu nemaju pravo da daju podatke svojih građana. Razumijem građane, ali mi smo spremni, samo čekamo od bh. strane da potvrdi kada odabrana tvrtka može doći i skenirati sve podatke iz arhive u Sarajevu i poslati nam ih", rekao je za "Nezavisne" Grmek. Kaže da nakon toga slijedi obrada podataka, njihova provjera, zaračunavanje kamate te zaključak upravnog postupka.

Problem je u Fedraciji

"Nakon svega navedenog, u roku od 30 dana novac bi trebao biti na računima štediša bez ikakvih poteškoća", kaže on. Nažalost, da građani neće tako brzo dočekati svoj teško zarađeni novac, potvrđuje i nekoordiniranost nadležnih. Naime, iz Ministarstva financija BiH kažu da je prava adresa za ovo pitanje Ministarstvo vanjskih poslova s obzirom na to da se radi o provođenju presude Europskog suda za ljudska prava koju prate oni i Vijeće ministara. Na drugoj strani, iz Ministarstva vanjskih poslova telefonski su nam poručili kako je resor financija zadužen za staru deviznu štednju. A o očaju u kojem se nalaze građani koji čekaju isplatu svojih ušteđevina najbolje svjedoči slučaj Redžepa Bajramovića, koji se prekjučer popeo na krov slovenskog veleposlanstva i prijetio da će skočiti. Iz Udruge građana za povrat stare devizne štednje u BiH i dijaspori kažu da potraživanja iz FBiH koče isplatu, jer je u ovom entitetu bilo dozvoljeno trgovati papirima Ljubljanske banke, što je dovelo do raznih mahinacija.

"Problem je u Federaciji BiH, moćnici su papirima devizne štednje Ljubljanske banke pokupovali akcije poduzeća, izvršili razne privatizacije i slično, a sad hoće ponovo da ih naplate. Naravno, Slovenci to ne daju, oni hoće čiste račune i da se točno zna kome treba biti isplaćeno, a kome ne, pa će i početi isplatu", kaže Svetozar Nišić, predsjednik Upravnog odbora ovog udruženja, kojem je u Sloveniji ostalo 300.000 KM, a u Jugobanci 97.000 eura glavnice, bez dvadesetogodišnje kamate. Prema njegovim informacijama, ukupna suma koju potražuju ojađene štediše iz BiH je nešto oko pola milijarde eura. Amila Omersoftić, predsjednica Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH, kaže da se bh. štediše nalaze u klinču između dvije države, BiH i Slovenije. "Mi smo sve podatke poslali, ali sada Slovenci izmišljaju neke uvjete koji nemaju nikakvog temelja, traže provjeru identiteta, ne vjeruju osobnoj iskaznici BiH, čiju je kopiju svatko od nas poslao odmah, pa nema šta neće tražiti samo da ne isplate pare narodu", kaže Omersoftićeva.

Predstavnici neangažirani

Da ni naši predstavnici u nadležnim resornim ministarstvima nisu previše angažirani na ovom polju, pokazuje i činjenica da štediše uopće nemaju informaciju koji su to novi uvjeti koje je slovenska strana tražila od BiH. "Oni su tražili neke podatke, ali ne od nas nego od države, a država neće ništa da kaže, kada god smo ih pitali i tražili informacije, odgovor nismo dobili. Mi čak ne znamo ni najmanji detalj iz njihovih zahtjeva", ogorčeno i ljuto priča Omersoftićeva, koju je informacija da su predstavnici BiH prije nekih 15 dana imali sastanak sa slovenskim izaslanicima iznenadila, jer udruženja o sastanku nisu imala informaciju.

Podsjetimo, novac u proračunu Republike Slovenije za isplatu neisplaćene devizne štednje Ljubljanske banke potpuno je osiguran i raspoređen na tri godine s obzirom na to da štediše mogu podnositi zahtjeve od 1. 12. 2015. godine do 31. 12. 2017., kao što će, s obzirom na period podnošenja zahtjeva, trajati isplata u okviru verifikacijskog postupka.

Sredstva se između godina mogu i preraspoređivati u skladu s potrebama verifikacijskog postupka, priopćilo je Veleposlanstvo Republike Slovenije u BiH. Novac je osiguran za isplatu štedišama Ljubljanske banke u podružnicama Sarajevo i Zagreb.

Do sredine svibnja 2016. godine, Slovenija je primila više od 21.000 zahtjeva za verifikaciju, izdala više od 2.900 informativnih izračuna, a do kraja svibnja će realizirati više od 1.000 uplata na račune štediša.