Za slovensko gospodarstvo federalistički koncept EU bolji

Slovenska gospodarska komora napravila je analizu Bijele knjige mogućeg razvoja EU-a, koju je sredinom ovog tjedna u Europskom parlamentu predstavio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, te ustvrdila da bi Sloveniji, s obzirom na tip gospodarstva, najbolje odgovarao Junckerov scenarij o federalističkoj Uniji, što je bila jedna od opcija, no ocjenjuje da je prihvaćanje tog modela najmanje vjerojatno.

Junker je ponudio nekoliko scenarija daljnjeg funkcioniranja Unije, a peti Junckerov scenarij predviđa da se nakon Brexita svih preostalih 27 članica odluče na prepuštanje više ovlasti i odlučivanja s nacionalne na europsku razinu, što bi ubrzalo učinkovitost donošenja odluka i zajedničkog djelovanja.

Budući da je slovensko gospodarstvo vrlo otvoreno, izvozno orijentirano i ovisno o europskoj potražnji, neto učinci tog scenarija po Sloveniju bi bili najpozitivniji jer bi se ostvarile ekonomska, financijska i fiskalna unija, a jedinstvena pravila na zajedničkom tržištu donijela bi više međusobne solidarnosti, no samo je pet posto mogućnosti da se članice odluče za taj model, ocijenio je direktor slovenske Gospodarske komore Samo Hribar Milič.

Stoga je, po njegovu mišljenju, više je od 50 posto vjerojatnosti da će sve ostati kao do sada, što znači da će među članicama i dalje postojati napetosti, a europska ekonomija biti izloženija rizicima budućih cikličnih gospodarskih kriza.

"Slovensko gospodarstvo neraskidivo je uvezano u europsku ekonomiju, ali je u sadašnjem trenutku iluzorno očekivati produbljivanje suradnje u Uniji, zato bi u slučaju interesa većih članica Slovenija morala podržati scenarij 3 i biti dio te inicijative", kazao je Milič poduprijevši tako scenarij koji podrazumijeva razvoj Europe "u više brzina" ili u više koncentričnih krugova.

Slovenska gospodarska komora ocijenila je da postoji vrlo malo vjerojatnosti da članice prihvate opciju drugog scenarija, po kojoj bi se EU svela samo na europsko jedinstveno tržište robe i kapitala, a tek deset posto mogućnosti daje scenariju 4, koju podrazumijeva "činiti manje a učinkovitije", odnosno da se EU 27 koncentrira na bolje i brže ostvarivanje rezultata u odabranim područjima politika, dok bi činila manje u područjima u kojima se smatra da zajedničko djelovanje nema dodane vrijednosti. Komora smatra da bi ovaj scenarij za Sloveniju mogao značiti potencijalni gubitak nekih tržišta, a u Europi bi došlo i do jačanja međusobne konkurencije zbog udaljavanja nacionalnih politika na planu poreza, plaća i socijalne politike.

Zato slovenski gospodarstvenici svojoj vladi preporučuju da kao realističnu mogućnost podrže Junckerov model po kojemu bi se EU razvijala u jednoj vrsti koncentričnih krugova kao "Europa s više brzina".

Pri tome bi se zemlje koje su to u stanju i to žele brže produbljivale stupanj integracije, a druge sporije, s time da bi potonjima bila otvorena vrata da se naprednijima pridruže kasnije. Takav scenarij budućnosti EU-a zapravo je, kako kažu u Komori, praktično već na djelu, a ima 30 posto mogućnosti da to stanje bude i formalizirano ako ga budu zastupale najveće članice poput Njemačke i Francuske.

Na općem europskom planu, taj bi model budućnosti EU-a imao učinak jačanja zajedničkog tržišta, skupina država koja bi u integriranje išla odlučnije produbila bi suradnju na području poreza, socijalnih standarda, sigurnosti i pravosuđa, a povećao bi se i zajednički europski proračun, no donošenje europskih odluka postalo bi "kompleksnije", ocjenjuju u slovenskoj Gospodarskoj komori.

Smatraju da bi Europa podijeljena na više koncentričnih krugova, s eurom i schengenskim prostorom, za slovensko gospodarstvo imalo vrlo pozitivne posljedice, osobito ako se i sama nađe u skupini onih zemalja u prvom krugu koje imaju najveću međusobnu trgovinsku razmjenu, osobito s Njemačkom i Austrijom.