Wigemark: Cilj reformske agande nije otpuštanje radnika nego unapređenje rada

Šef Izaslanstva Europske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik EU veleposlanik Lars-Gunnar Wigemark danas je u Tuzli posjetio BIT centar, čiji je četvrti objekt financirala Europska unija.

''Tuzla je dinamična sredina, a u BIT centru, koji je financirala EU, imao sam priliku saznati više o njihovom radu. Ovaj centar zapošljava mlade ljude iz tuzlanske regije i imaju značajne potrebe za softverskim inženjerima, odnosno, ljudima iz oblasti informacionih tehnologija. Zanimljivo mi je da se na ovdašnjem fakultetu školuje oko 150 studenata i svi bi oni mogli dobiti posao kada bi se duplirali sadašnji kapaciteti ovog centra'', izjavio je Wigemark nakon sastanka s menadžmentom BIT centra.

Šef izaslanstva EU u BiH rekao je da ga ova priča dovodi do jedne njemu omiljene teme, a to je reformska agenda koja u svojoj suštini ima otvaranje novih radnih mjesta.

''Ovo me dovodi do moje druge omiljene teme, a to je pitanje trošarina, koje su sada u parlamentarnoj proceduri. Moram ponovo naglasiti važnost izvršavanja potrebne dinamike u provođenju reformske agende. Građanima je teško da vide vezu između povećanja trošarina i radnih mjesta. Ako se to gleda iz perspektive ulaganja u infrastrukturu, koja će donijeti ta radna mjesta, onda je ta veza očigledna'', naglasio je Wigemark.

Komentirao je primjer političara koji podržavaju reformsku agendu, ali ne i primjenu. To je, kaže on, kontradiktornost i ne smatra dobrim protivljenje donošenju seta zakona koji osiguravaju te reforme.

''Uostalom, te aktivnosti su dogovorene i u nekim drugim dokumentima, poput pisma namjere sa MMF-om, ali i dogovorima na razini Vijeća ministara i entitetskih vlasti. Naravno, može biti neslaganja oko određenih detalja, ali u suštini ne bi trebalo biti osporavanja agende. Uostalom, kratkoročne i dugoročne štete neusvajanja trošarina, kao dijela reformske agende, koštat će BiH oko milijardu eura'', naveo je Wigemark.

U vezi s mišljenjem da reformska agenda guši javni sektor, šef Izaslanstva EU u BiH kaže da je dobro što se sada došlo do nekih suštinskih tema reforme. Kada je riječ o realnom sektoru, njegov udio u gospodarstvu BiH trenutno je 17-18 posto.

''Taj sektor treba jačati u odnosu na javni koji je glomazan i neefikasan. Jedan od sljedećih koraka trebao bi ići ka smanjenju javnog sektora. To neće biti jednostavno, jer smanjenje javnog sektora znači da za ljude treba naći radna mjesta. Suština reformi nije samo smanjivanje javnog sektora i broja zaposlenih nego unapređenje rada'', kazao je Wigemark.

Ilustrirao je to primjerom iz zdravstva u BiH gdje se ogroman novac troši za plaće zaposlenika. Kaže, sustav je neefikasan i neprofitabilan, a istovremeno nedostaju medicinski tretmani i liječenja koji su dostupna u drugim sredinama.

Direktor BIT centra, Robert Martić izjavio je da je veleposlanik Wigemark tijekom posjete imao priliku saznati što i kako rade mladi u tom centru.

''Vidio je i četvrti dio našeg centra koji je finacirala EU, a to je ova nova zgrada koja je prošle godine završena. Zahvaljujući toj pomoći svoje kapacitete povećali smo za 30 – 40 ljudi što nam je s druge strane omogućilo da ukupne kapacitete BIT centra povećamo na 100 zaposlenih'', rekao je Martić.