Vlasnici bh. ribogojilišta nemaju potrebu izvoziti ribu

Sarajlije tjedno troše više od tri tone ribe samo s jednog ribogojilišta na moru, domaćeg, iz Neuma, i najveći su potrošači te vrste mesa koje se više puta tjedno distribuira i u Tuzlu, Banju Luku, Mostar i Međugorje.

Vlasnik neumskog ribogojilišta na moru ''Karaka'' Marinko Lovrić Feni je kazao da ribu više ne izvozi van granica države jer sve što uzgoji proda na domaćem tržištu.

‘’Drago mi je da su naši ljudi prepoznali kvalitetu domaće proizvodnje. Dobili smo povjerenje domaćeg tržišta, što je najteže, i što je potvrda kvalitetnog rada’’, istaknuo je Lovrić.

Domaće tržište ''otvorilo'' se unazad pet godina, iako potražnja za ribom postoji od 1995. godine. Najskuplja riba koja dolazi u bh. ribarnice je lubin i košta oko 25 KM, a najjeftinija je srdela koja je u maloprodaji do pet KM. Iako je lubin najskuplji, uz oradu je riba koju kupci najviše traže. Lovrić je naveo da svaka vrsta ribe, najskuplja i najjeftinija, ima svoje kupce i da nema problem s prodajom.

Pohvalio je odnos države prema uzgajivačima ribe i kaže da su poticaji koje uzgajivači u proteklih pet godina dobivaju redovito doprinijeli popularizaciji i razvoju ribogojstva, ali je izrazio nezadovoljstvo zbog stranih dostavljača ribe, Grka, Turaka, Hrvata, koji vrše damping cijena.

‘’No, uprkos tome, ne posustajemo i sigurni smo da ćemo uz mnogo truda nastaviti trend razvoja’’, naglasio je Lovrić. Naveo je da na farmi koju je privatizirao prije 15 godina radi tridesetak osoba, ali da surađuju s brojnim ljudima širom države.

Lovrićev plan je i razvoj ribogojilišta na slatkim vodama, a to radi otkupom pastrmke s nekoliko bh. ribogojilišta. Siguran je da se kapaciteti domaćih farmi mogu širiti i da će to biti ostvareno u narednom periodu, a da tome, u kontinuitetu, doprinose i uzgajivači i država sa svojim službama.

Ekspert za ihtiologiju i akvakulturu i profesor s Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Adem Hamzić Feni je kazao da je kvalitetu ribe uzgojene na bh. farmama prepoznala i Europska unija te da je to razlog zbog kojeg su dozvolili uvoz u svoje države.

Podsjetio je da je riba prva roba animalnog porijekla kojoj je dozvoljen uvoz u EU. Hamzić je također pohvalio podršku države vlasnicima ribogojilišta, ali je istaknuo da ima još problema koji se trebaju riješiti da bi ta vrsta proizvodnje imala bolje rezultate. Jedan od ključnih problema su, ističe, neprijavljeni ribnjaci.

Smatra da su prednosti domaćih proizvođača kvalitet voda i stogodišnja tradicija u proizvodnji ribe. Govoreći o ribogojilištima na moru pohvalio je rad farmi i činjenicu da su prepoznati na domaćem tržištu, i da imaju prolaz van granica države, ali je naglasio da se kapaciteti ne trebaju širiti jer bi, s obzirom na to da BiH nema veliki izlaz na more, negativno utjecalo na ekologiju mora.