Vladine mjere za održivi povratak: 45 milijuna KM proračunskih ulaganja i planovi za 2025.

Plan održivog povratka za 2025. godinu, koji je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila uožujku, predviđa izdvajanje 45 milijuna KM iz proračuna. Kako su kazali iz Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, program obuhvaća strateške intervencije koje imaju za cilj jačanje infrastrukture, ekonomsko osnaživanje i obrazovnu podršku povratnicima širom Bosne i Hercegovine, piše Fena.

Na ovaj način, kako tvrde iz ministarstva, vlasti žele unaprijediti uslove za povratak i zadržavanje stanovništva u mjestima iz kojih su bili raseljeni, osiguravajući pristup osnovnim uslugama, zapošljavanju i obrazovanju kao ključnim komponentama održivosti povratka.

Četiri ključna pravca

Na prijedlog Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, Vlada Federacije BiH usvojila je Program koji se realizira kroz četiri ključna pravca.

Prvi segment obuhvata 11 milijuna KM tekućih transfera pojedincima, od toga šest milijuna KM namijenjeno je za izgradnju puteva, vodovoda, kanalizacije, te obnovu društvenih objekata, uključujući škole, vjerske objekte, kulturne i sportske centre. Dodatnih pet milijuna KM usmjereno je na zapošljavanje i samozapošljavanje povratnika, kroz konkretne programe podsticaja i podrške malim biznisima.

''Želimo stvarati uslove za dostojanstven život svih građana, a to podrazumijeva i posao, i školu, i puteve. Iza svakog budžetskog broja stoje konkretni ljudi i zajednice kojima je potrebna ruka podrške i pomoći'', kazao je ovom prilikom premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, naglašavajući da ovaj Plan nije jednokratna mjera, nego dugoročan proces reintegracije.

Fokus na Srebrenicu

Posebnu pažnju dobila je regija istočne Bosne. Za podršku povratku u općinama poput Srebrenice, Bratunca i Zvornika predviđeno je pet milijuna KM kapitalnih transfera, dok je dodatnih 3,5 milijuna KM usmjereno u rekonstrukciju lokalne infrastrukture: puteva, vodovoda, rasvjete i kulturnih sadržaja.

Pored socijalne i infrastrukturalne komponente, značajan dio sredstava Vlada FBiH je namijenila ekonomskom osnaživanju zajednica.

A krajem 2025. godine mogli bi se vidjeti prvi konkretni rezultati ovih ulaganja, posebno u vidu otvaranja novih radnih mjesta i jačanja lokalne ekonomije u povratničkim sredinama. Pa tako, u studenom 2024. godine potpisan je ugovor o sufinanciranju investicija bh. iseljenika u povratničkim sredinama. Uz 700.000 KM podrške iz proračuna, planirano je ukupno ulaganje od preko 2,2 milijuna KM u 14 privrednih subjekata, što bi moglo rezultirati zapošljavanjem 43 osobe do kraja godine.

''Naša politika nije da povratnike tretiramo isključivo kao korisnike pomoći. Naprotiv, želimo ih vidjeti kao aktivne pokretače lokalne ekonomije. Zato nudimo i do 150.000 KM po pokrenutom biznisu, i to po modelu ‘marka na marku’, koliko ulože iz inozemstva u BiH, toliko im mi dodijelimo iz proračuna. Drugim riječima, ako naš iseljenik želi investirati u povratničkoj sredini, on mora prenijeti vlastita sredstva iz inozemstva. Tek kada dokaže transfer tog iznosa iz zemlje prebivališta u Bosnu i Hercegovinu, Vlada FBiH mu dodjeljuje jednak iznos kao podršku. Na taj način ne samo da sufinansiramo biznise, već u BiH donosimo i dodatni kapital izvana'', objasnio je federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar.

Mladi i obrazovanje

Segment podrške obrazovanju i mladima, kako je kazao ministar, ostaje prioritet u programu održivog povratka. Stipendije za studente-povratnike nastavile su se i u 2025. godini kao redovan dio proračunskih izdvajanja.

''Naša je obveza da mladim ljudima koji se odluče na povratak omogućimo jednake šanse za obrazovanje i razvoj, gdje god da žive. Moram priznati da sam na ovo izdvajanje posebno ponosan'', poručio je ovo prilikom Dizdar.

Iako povratak ostaje izazovan proces, aktuelne mjere Vlade Federacije BiH ukazuju na zaokret s humanitarnog pristupa na razvojni.

Ostaje ipak otvoreno pitanje dugoročne održivosti – hoće li ove investicije doprinijeti stvarnom ostanku i razvoju povratničkih zajednica. Odgovore će dati vrijeme i konkretni rezultati na terenu, što će pokazati mogućnost ovakvih mjera da zažive i donesu konkretne promjene u životima ljudi iz povratničkih sredina.