Vlada predlaže reformu mirovinskog sustava; Oni koji više izdvajaju imat će i veće mirovine

Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, utvrdila i Parlamentu FBiH uputila Prijedlog zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, čiji je tekst utemeljen na Strategiji reforme mirovinskog sustava u Federaciji BiH, koju je usvojio Parlament Federacije BiH.

Radi se o zakonu koji je od ključne važnosti za Federaciju BiH za osiguranje financijske stabilnosti umirovljenika, poboljšavanje sustava mirovinskog i invalidskog osiguranja i osiguravanja njegove dugoročne financijske stabilnosti.

Zakon polazi od smjernica baziranih na nepovoljnim prognozama socijalne održivosti mirovinskog sustava u Federaciji BiH i pokazanim lošim demografskim izgledima.

U toku izrade novog zakona održan je niz sastanaka sa zainteresiranim stranama, između ostalih sa Savezom samostalnih sindikata BiH, Udruženjem poslodavaca Federacije BiH, te, što je posebno bitno, sa Savezom udruženja umirovljenika u Federaciji BiH, koji su u pisanoj formi dostavili prijedloge, primjedbe i sugestije na Prednacrt, koje su razmotrene i, najvećim dijelom, ugrađene u tekst Zakona.

Uvaženi su zahtjevi udruženja umirovljenika za blagovremeno osiguranje sredstava za isplatu mirovina do petog u mjesecu, garancije isplate mirovina na postojećem nivou bez obzira na priliv sredstava od doprinosa - trezorski način poslovanja, usklađivanje mirovina prema rastu indeksa potrošačkih cijena (troškovi života), osiguravanje isplate posmrtnina obiteljima umrlih umirovljenika i sredstava za rehabilitaciju bolesnih i najugroženijih umirovljenika.

Ciljevi reforme mirovinskog sustava u FBiH su ublažavanje efekta starenja na mirovinski sustav, smanjenje preranog prestanka radnog vijeka, pravedniji izračun mirovina prema plaćenom doprinosu, pravedan odbitak za prijevremenu mirovinu i stimulacija ostanka u sferi rada, smanjenje prekomjernih izdataka za invalidske i porodične mirovine, pojačanje aktivnost radno sposobnih i poboljšanje naplate doprinosa, te sprječavanje i ublažavanje pada adekvatnosti mirovina u FBiH.

Zakon priznaje nekoliko vrsta prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, a to su pravo na starosnu i invalidsku mirovinu, prava osiguranika s promijenjenom radnom sposobnošću, pravo po osnovu fizičke onesposobljenosti, pravo na obiteljsku mirovinu i, što je novina, jednokratno pravo na posmrtninu.

Obim prava ovisi od dužine mirovinskog staža osiguranika i visine plaća i osnovica osiguranja na koje je plaćen doprinos za MIO.

Novina u ovom zakonu su novi sustav utvrđivanja visine mirovina kroz uvođenje bodovne formule, gdje je visina mirovine bazirana na stažu osiguranja i uplaćenim doprinosima. To, po automatizmu, dovodi do veće pravičnosti, jer će osiguranici koje više izdvajaju imati i veće mirovine, uz napomenu da je i novim zakonom predviđen mehanizam zaštite najugroženijih kategorija kroz tzv. najnižu mirovinu i to u dosadašnjem iznosu koja će i ubuduće biti usklađivan prema rastu/indeksu potrošačkih cijena.

Za svaku godinu staža s plaćenim doprinosom osiguranik stječe bodove proporcionalno uplaćenom: 1 bod ako je plaća bila ista kao i prosječna plaća, 2 boda ako je bila dvostruko veća od prosječne, 0,5 ako je bila pola prosječne, itd. U trenutku odlaska u mirovinu, osiguraniku se iznos mirovine utvrđuje tako što se ukupan broj bodova ostvarenih u radnom vijeku množi s vrijednosti općeg boda (novčani iznos u KM).

Vrijednost općeg boda (13,6 KM) se usklađuje prema procentu porasta prosječne bruto plaće u Federaciji BiH u prethodnoj godini, a mirovine se usklađuju prema postotku porasta/indeksu potrošačkih cijena na godišnjem nivou u Federaciji BiH u prethodnoj godini. Dakle, predloženim napuštanjem sustava koeficijenta i uvođenja redovnog i transparentnog usklađivanja mirovina, uvodi se najbolja svjetska praksa u mirovinski sustav u Federaciji BiH.

Predloženo usklađivanje vrijednosti boda s rastom plaća održava potpunu proporcionalnost početne vrijednosti mirovine s doprinosima i produktivnosti generacije koja odlazi u mirovinu. Jednom odobrena mirovina doživotno će biti usklađivana s troškovima života, što znači da njena realna kupovna moć nikada neće padati. Ako su ekonomska kretanja u zemlji povoljna, ostvaruje se rast uz povoljne fiskalne uvjete, može biti donesena odluka o dodatnom usklađivanju iznad porasta potrošačkih cijena, ali ne više od polovice rasta realnih plaća (tzv. švicarska formula).

Propisano trezorsko poslovanje nosilaca osiguranja znači da bi se svi prihodi od doprinosa za PIO slijevali na jedan „budžetski račun” iz kojeg bi, praktično, bile isplaćivane mirovine. Takav pristup bi osigurao veću transparentnost u trošenju javnih sredstava i stabilnost isplate mirovina. Zbog složenosti uvođenja trezorskog poslovanja, predviđen je prelazni period za uvođenje u kome treba stvoriti financijske i tehničke mogućnosti, a koji ne može biti duži od dvije godine od dana stupanja na snagu zakona. Ostavljena je mogućnost da to bude urađeno i ranije, o čemu odluku donosi Vlada FBiH.

Jedna od novina je i da član privrednog društva ili druge organizacije, član organa upravljanja ili organa nadzora, osoba koje obavlja poslove na osnovu ugovora o djelu, autorskog ili drugog ugovora i koja prima ugovorenu naknadu, ima pravo da isplaćena naknada bude preračunata u staž osiguranja

Ovaj staž računa se prema ostvarenoj ugovorenoj naknadi za koju je uplaćen adekvatan doprinos. Staž osiguranja sa efektivnim trajanjem, izražen u mjesecima, utvrđuje se tako što se iznos ugovorene naknade sa porezima i doprinosima, tj. bruto iznos ugovorene naknade isplaćene u toku godine podijeli s prosječnom mjesečnom bruto-platom u FBiH ostvarenom u prethodnoj godini. Na ovaj način osiguranik praktično povećava primanja, a time i iznos mirovine.

U staž osiguranja nezaposlenih osoba sa efektivnim trajanjem računa se vrijeme za koje je nezaposlenoj osobi u skladu sa propisima koji reguliraju prava nezaposlenih osoba uplaćen doprinos.

U skladu sa općim ciljevima stvaranja jače veze između mirovina i uplaćenih doprinosa, kao i osiguranja dugoročne održivosti sustava potrebno je propisati adekvatne stope doprinosa za tzv. beneficirani radni staž. Iz tih razloga potrebno je za osiguranike kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem uvesti plaćanje aktuarski pravične stope doprinosa za PIO za svaki mjesec utvrđenog plaćanja. Zato je neophodno provesti postupak revizije svih radnih mjesta za koja se staž računa u uvećanom trajanju u skladu s promjenama u tehnološkim procesima i potrebom za što dulji ostanak u radnom procesu.

Pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina mirovinskog staža, ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.

Osiguraniku koji ima navršen staž osiguranja sa uvećanim trajanjem, starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu snižava se za ukupno uvećanje staža, ali najviše do 45 godina života.

Predviđen je prelazni period u kojem osiguranik muškarac/žena mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu i prije uslova propisanih ovim zakonom. Tako osiguranik ima pravo na starosnu mirovinu i kada navrši 40 godina mirovinskog staža i najmanje 62 godine života. Predviđeno je postepeno povećavanje godina starosti i paralelno s tim godina staža osiguranja, a s ciljem smanjenja broja prijevremenih mirovina, i to za muškarce, počev od 2016. godine, 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina staža osiguranja, a svake iduće godine i godine života i potrebnog mirovinskog staža povećavaju se za šest mjeseci. Kada je riječ o ženama, također počev od 2016. godine, radi se o 55 godina i šest mjeseci života i 30 godina staža osiguranja i istom povećanju za šest mjeseci svake naredne godine života.

Umjesto prethodno predviđenog ukidanja prijevremenog umirovljavanja u 2015. godini, predviđena je mogućnost prijevremenog ostvarivanja prava na starosnu mirovinu uz pravedan odbitak. Ova blaža verzija prijevremenog penzioniranja bolje odražava trenutno stanje na tržištu rada i ne stavlja prve slijedeće generacije umirovljenika u znatno nepovoljniji položaj, kao što bi to činilo radikalno ukidanje prijevremene mirovine.

U segmentu invalidskih mirovina nije bilo većih izmjena, ali su stvorene pretpostavke i date smjernice za izmjenu drugih propisa koji uređuju ovu oblast, što će u konačnici dovesti do striktnije procedure i metodologije ocjene preostale radne sposobnosti, što će rezultirati smanjenjem broja novih invalidskih mirovina. Očekivanja su da udio invalidskih mirovina u ukupnom broju padne sa sadašnjih 23 na 18 posto u slijedeće tri desetljeća, te na jedanaest posto, koliko danas iznosi u Europskoj uniji.

Invalidska mirovina određuje se na isti način kao i starosna, odnosno množenjem osobnih bodova osiguranika i vrijednosti općeg boda na dan ostvarivanja prava.

Zadržani su određeni zaštitni mehanizmi npr. da invalidska mirovina za osiguranika koji ima manje od 15 godina staža osiguranja ne može biti manja od iznosa najniže mirovine, kao i da se za osiguranika kod koga je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću mirovina određuje za staž osiguranja od 40 godina.

Generalno su pooštreni uvjeti za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu (isplata mirovina je uvjetovana navršetkom određenog broja godina) radi smanjenja broja porodičnih mirovina i uvedeno poticanje potencijalnih korisnika ovih mirovina na uključivanje u tržište rada, što je jedan od pravaca reforme utvrđenih Strategijom reforme mirovinskog sustava u Federaciji.

Napravljeni su određeni izuzeci primjereni socijalnoj i ekonomskoj situaciji, uz uvažavanje u praksi uočenih specifičnih situacija u kojima su udovice/udovci trajno gubili pravo na mirovinu.

Poseban izuzetak je napravljen u slučaju udovica poginulih boraca pripadnika Armije BiH, HVO-a i MUP-a, jer je predviđeno da udovica šehida, odnosno poginulog branioca, ima pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina života. Ranije je, pak, to pravo trajno gubila.

U cilju zaštite od siromaštva, te djelomičnog zadržavanja koncepta solidarnosti, zadržan je mehanizam najniže mirovine. Riječ je o iznosu najniže mirovine isplaćene u prosinca 2015. godine u Federaciji BiH, usklađene za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava. Ovaj iznose se, dalje, usklađuje od 1. siječnja svake godine prema postotku porasta potrošačkih cijena na godišnjem nivou u Federaciji BiH u prethodnoj godini.

Predviđeno je da Vlada Federacije BiH može, izuzetno, posebnom odlukom utvrditi povećanje iznosa najniže mirovine u procentu većem od postotka porasta troškova života. Najviši iznos mirovine je propisan indirektno kroz godišnji osobni koeficijent koji može iznositi najviše pet, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.