Nakon nedavne smrti kineskog radnika, nadležne službe pronašle su na istom gradilištu na desetine ilegalnih radnika. Ekipa Detektora posjetila je gradilište i uvjerila se da, usprkos nepoštivanju zakona Bosne i Hercegovine, gradilište i dalje radi.
Makadamski put vodi do gradilišta koje je veličine oko 200 nogometnih terena. Na Komanju Brdu u Stocu u toku je izgradnja ogromne solarne elektrane koja je predstavljena kao značajno ulaganje u obnovljive izvore energije, s ukupnom investicijom od približno 100 milijuna maraka. Kako je najavljeno, izgradnjom bi ovo područje trebalo postati najveći fotonaponski objekt u Bosni i Hercegovini.
Ovdje radnici iz Kine postavljaju solarne panele. Jedan od njih pao je u lipnju 2025. na kineskog radnika koji je podlegao povredama. Njegova smrt razotkrila je 71 radnika koji su radili na crno.
Detektor je razgovarao s radnicima koje su novinari zatekli na gradilištu u listopadu.
"Nisam upoznat s informacijama u vezi nastradalog gospodina", kazao je Liu Yi.
On radi za kompaniju Ailin Technology and Industry, registriranu u BiH, ali koja surađuje s kineskom kompanijom Norinco. Ta kompanija vodi projekt na Komanju Brdu i nalazi se na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država.
Kako je za Detektor rečeno iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije, poginuli radnik je stradao stojeći pored viličara, nakon što je paleta s teretom pala na njega.
Policija je izvještaj poslala Tužilteljstvu HNŽ-a, koje je formiralo predmet. Istraga se vodi već nekoliko mjeseci.
Inspektori rada su utvrdili da se nesreća sa smrtonosnim ishodom dogodila jer teret nije bio vezan prilikom dizanja.
U dokumentu koji je Federalna inspekcija dostavila Detektoru, utvrđeno je da je poginuli radnik imao status posjetitelja.
Detektor je otkrio identitet poginulog radnika i utvrdio da Wang Xin Bo nije imao odobrenu vizu "D" koja omogućava ulazak i boravak u BiH u periodu od 180 dana u toku jedne godine, kao i da nije imao odobren privremeni boravak u zemlji. Iz Službe za poslove sa strancima u pisanom odgovoru su naveli da Xin Bo nije imao ni registriranu prijavu adrese u BiH, što je bila njegova obaveza.
Rade Kovač, načelnik Sektora za operativnu podršku u Službi za poslove sa strancima, kazao je da su inspektori izašli na teren nakon nesreće i zatekli preko 140 osoba.
"Jedan dio 71 osoba u tom momentu je zatečeno samo po osnovu tog upravo što sam rekao – bezviznog boravka, s važećom prijavom boravišta. I u skladu sa zakonom o strancima će prema njima biti izrečene sankcije, odnosno otkazi tog bezviznog boravka, zato što su zatečeni da rade u Bosni i Hercegovini", kazao je Kovač.
Ukupno 71 kineski državljanin će morati napustiti BiH, prema riječima Kovača. Kontrolom je izrečena novčana kazna od blizu 40.000 maraka za odgovorne tvrtke s Komanja Brda – Aurora Solar, Norinco, Ailin Technology and Industry, dodao je Kovač.
Nijedna od tvrtki nije pristala na razgovor s Detektorom.
Nornco je prvi put na listu sankcija dospio 2003. godine zbog navodne prodaje robe povezane s raketama Irana, a 2020. godine zbog povezanosti s kineskom vojskom. Detektor je vidio da, usprkos sankcijama, tvrtka ima aktivne račune u dvije banke u Republici Srpskoj – Atos Bank i u Novoj Banci. One nisu odgovorile na upit Detektora.
Nadležna Agencija za bankarstvo Republike Srpske također nije odgovorila na novinarska pitanja.
Upravo je s predstavnicima Norinca kamen-temeljac na Komanju Brdu postavio ranije ove godine gradonačelnik Stoca, Stjepan Bošković.
Projekt od početka prate kontroverze jer se vodi istraga o prodaji državnog zemljišta privatnim kompanijama.
Nikola Bačić, glavni urednik lokalnog portala Hercegovina.info, kazao je da su više puta pokušali dobiti informacije o državnom zemljištu, ali su dobivali neodređene odgovore koje nisu tražili.
"Kako je odjednom državno zemljište pretvoreno u zemljište koje je u vlasništvu Općine, odnosno grada Stoca, i kako je onda preko noći prodano tom privatnom investitoru, čime se Grad Stolac pohvalio uduplavanjem proračuna. Praktički, mislim da se sedam milijuna maraka spominjalo u proračunu grada Stoca", kazao je Bačić.
Na upit Detektora nisu odgovorili iz Uprave Grada Stoca, gradonačelnik, kao ni stranka HDZ.
Detektor je imao priliku za uvid u dokumentaciju koja potvrđuje da su Komanje Brdo i druge lokacije u Stocu bile u vlasništvu općine Stolac. Pravobraniteljstvo je ranije zatražilo da se imovina vrati državi. Na poziv Detektora iz te institucije nisu odgovorili.
Dva radnika iz Kine su razgovarali s Detektorom na gradilištu i kazali da im je tvrtka Ailin Technology and Industry platila put iz Kine i osigurala smještaj s kojim su zadovoljni.
"Sve kolege koje nemaju radnu vizu, oni su u postupku vađenja radne vize i ne rade. Po dobivanju radne vize, rasporedit ćemo ih na njihova radna mjesta", kazao je radnik Zhang Xiaolei.
Mještani Stoca su za Detektor kazali da kineske radnike viđaju, te da su ranije živjeli u gradu u privatnim kućama.
Vlasti u Kini su, prema rangiranju međunarodne organizacije za ljudska prava Human Rights Watch, iz godine u godinu označene kao autoritarne i represivne. Vladajuća Komunistička partija Kine održava strogu kontrolu nad svim aspektima života, upozorili su aktivisti.
U prošloj godini u BiH je zabilježen porast radnih dozvola strancima za 26 posto. Najviše radnih dozvola je izdato u građevinarstvu. Upravo je Kina među državama za čije radnike je zabilježen najveći rast izdatih radnih dozvola u BiH.
Emir Prcanović, izvršni direktor Udruženja "Vaša prava BiH", kaže da svaki radnik mora uživati prava koja su predviđena lokalnim zakonom o radu.
Primijećeno je, kako je rekao, da mnogi poslodavci ne prijavljuju radnike u sistem jedinstvenog registra kao porezne obveznike.
"Uveze se odgovarajući broj radnika, odnosno radne snage, a onda im se ne da ili im se da ugovor o radu koji se najčešće i u startu krši, a ovamo s druge strane se prema državi ne plaćaju nikakve obaveze. Ti ljudi su de facto klasični primjer da kažem rada na crno", kazao je Prcanović.
Nereguliran boravišni status kineskih državljana, bez prava na zdravstvenu zaštitu i žalbe – bio je scenario koji se dogodio i u susjednoj Srbiji.
Danilo Ćurčić iz nevladine organizacije A 11 – inicijative za ekonomska i socijalna prava u Srbiji, koja je pratila cijeli slučaj, rekao je za Detektor da je način na koji kineski radnici dolaze u Srbiju netransparentan.
Kako je objasnio, situacija ni danas nije mnogo bolja.
Nevladina organizacija sa sjedištem u SAD, China Labor Watch, nastoji zaštititi prava kineskih radnika širom svijeta već 20 godina.
Upozoravaju da je često radnicima ograničena sloboda kretanja, da su prisiljeni da rade i žive u prostorijama poslodavaca, te da im je zabranjeno da napuštaju područje gdje žive ili imaju brojne uvjete koje moraju ispuniti prije nego što mogu izaći.
"Dobivaju obećanja o određenim uvjetima rada ili plaćama prije odlaska u inostranstvo, ali kad stignu na odredište, shvate da zarađuju mnogo manje nego što im je obećano", rekla je za Detektor Elanie Lu iz te organizacije.
Kao što je objasnila, zabilježeni su slučajevi radnika koji su radili 100 dana bez ijednog dana odmora.
"Tu su i kašnjenja u isplatama plaća – radnici koji nisu primali plaću po dva, tri, pa i šest mjeseci. A čak i kada se vrate u Kinu, često im još uvijek nije isplaćen cijeli iznos", rekla je Lu.
Neke kompanije, dodala je, iskorištavaju činjenicu da kineski državljani mogu putovati u određene zemlje bez vize ili s turističkim vizama. Kineska ekonomija usporena je već godinama, te su se zbog visokih troškova rada mnoge tvornice preselile van Kine.
"Zbog opće situacije u Kini, mnogi građani traže bolje mogućnosti i perspektive zapošljavanja, pa odlaze da rade u kineskim tvornicama ili objektima u inostranstvu, uključujući i one u okviru inicijative 'Pojas i put'. U inostranstvu mogu zarađivati otprilike, jedan i po do dva puta više nego što bi mogli u Kini", kazala je Lu.
Inicijativa na koju je referirala uključuje 65 zemalja i najveća je kineska inicijativa od strateške važnosti. Podrazumijeva velike infrastrukturne projekte u inostranstvu, preko kojih Kina ostvaruje globalni utjecaj.
Emir Prcanović iz organizacije "Vaša prava BiH" ocijenio je da veliki projekti bez brige nadležnih institucija mogu dovesti u pitanje živote i lokalnih i stranih radnika u zemlji.
"Ja se pitam kako je moguće da na teritoriji BiH imate 70, 80 stranaca koje zateknete na gradilištu, od toga evo 10, 12, pet prijavljeno. Svi ostali su nezakonito (tu). Nemoguće je da to gradilište nastavi, znači, svoj rad. Pogotovo kad se dešavaju stvari kao što je, je li, ovaj smrtni slučaj", zaključio je Prcanović.
Detektor je pitanja o slučaju poslao i Ambasadi Kine u Sarajevu, ali odgovor nije stigao do objave ovog teksta, piše Detektor.
