VIDEO | Dolar, ratovi i tajna društva: Tko stvarno upravlja svijetom?

U emisiji "Na rubu znanosti", gost Karin Hromin Šturm predstavio je intrigantnu i sveobuhvatnu povijest dolara, razotkrivajući njegovu ključnu ulogu u globalnim političkim i ekonomskim prevratima od kraja 18. stoljeća do danas. Dolar, kako tvrdi, nije samo sredstvo plaćanja, već i instrument moći u rukama uskog kruga financijske oligarhije, od Federalnih rezervi do Bilderberg grupe.

Počevši s nastankom dolara 1785. godine, čije ime potječe od španjolskog novčića "dolar", Hromin Šturm razlaže mehanizme kontrole i manipulacije koje su provodile središnje banke, posebice Federalne rezerve – privatna institucija koju je 1913. progurao kongres SAD-a pod utjecajem financijske elite. Usporedno s britanskom središnjom bankom u londonskom Cityju, dvije institucije postale su osovine monetarne dominacije nad svijetom.

Financiranje Prvog i Drugog svjetskog rata

U emisiji se detaljno obrađuje kako su privatne banke financirale Prvi svjetski rat, ispisujući Versailleski ugovor putem obitelji Warburg i Dulles, koji su nametnuli Njemačkoj reparacije koje je nemoguće bilo otplatiti. Galopirajuća inflacija, pad marke i društveni kaos nisu bili posljedica tržišnih zakona, već rezultat svjesno diktiranih tečajeva dolara – prema riječima gosta – od strane tek nekoliko ljudi.

Drugi svjetski rat prikazan je kao nastavak iste doktrine. Financijska elita, uključujući J.P. Morgana, Rockefellera i Warburgove, preko Reichsbanke podržava uspon Hitlera, koji potom vodi Njemačku u rat, dok savezničko bombardiranje izbjegava industrijske objekte pod kapitalom istih tih elita. U ratu se, tvrdi se, ne ruši kapital – on se štiti.

Konferencija u Bretton Woodsu 1944. predstavlja trenutak kada dolar postaje globalna devizna rezerva vezana uz zlato. No, već 1971. godine predsjednik Nixon ukida zlatni standard – odluku koja, kako tvrdi Hromin Šturm, nije bila politička, već nalog financijske oligarhije. Time je dolar postao jedina valuta bez zlatne podloge, a sve zemlje bile su prisiljene držati devizne rezerve upravo u – dolaru.

Kriza 2008. godine

Kroz slike manipulacija i ekonomskih kriza, gost navodi i slučaj krize 2008. kada MMF 2005. nalaže svim državama da prodaju zlatne rezerve po cijeni od 400 dolara za uncu, samo da bi pet godina kasnije zlato skočilo na gotovo 1800 dolara. Hrvatska, koja je tada prodala zlato, ostala je bez potencijalnih desetaka milijardi dolara.

U 21. stoljeću, s pojavom zemalja BRICS-a i sve većim napuštanjem dolara u međunarodnim transakcijama, dolazi do promjene paradigme. Rusija, Kina, Indija i druge zemlje pokreću alternativne sustave plaćanja mimo SWIFT-a i najavljuju novu BRICS valutu. S obzirom na sankcije protiv Rusije i rastuće nepovjerenje u dolar, čak i tradicionalni američki saveznici preispituju svoje monetarne odnose.

Šturm zaključuje da dolar više nije neupitna valuta dominacije i da se mehanizmi kontrole – od inflacije, preko kriza, do ratova – više ne mogu sakriti iza ekonomskih fraza. Umjesto tržišnih sila, povijest dolara otkriva jedan pažljivo režiran sustav kontrole nad državama, narodima i vremenom.

Ostaje pitanje – jesmo li svjedoci kraja stoljeća dolara i početka nečeg posve novog?