Olujno nevrijeme u BiH: Velike štete će se tek zbrajati

Našu zemlju i regiju sinoć je ponovo, treći put u zadnjih par dana pogodilo jako nevrijeme, koje je trajalo oko 20 minuta. Prvo je krenuo vjetar, poslije kiša, a onda i led. Olujno nevrijeme zadesilo je i ostale susjedne općine.Šteta će se tek zbrajati.

U Mašićkom zaseoku Gaj, općina Gradiška, apokaliptični prizori. Kuće bez krovova. Uništeni voćnjaci, bašte, njive. Sve se, kažu mještani,odigralo u desetak minuta.

„Cigle počele letiti. Mene puče u glavu jedna i ja panem. Sjednem. Hoću da ustanem. Ne može. Stiže i druga. Opet isto ponovo tako. Nisam mogao ustati. E kad je treća onda sam se nekako usto i pobjego u kuću. Al onda me oblila krv. Onda sam zvao hitnu. I tako da sam onda išo u hitnu. I tako da sam evo proveo sam se lijepo“, govori mještanin Gaja Stojan Kalajdžić.

Mještani Gaja koji su danima bez električne energije danas pomažu jedni drugima i raščišćavaju srušene objekte.

„Šteta je ogromna. To jest neprocjenjiva šteta. Jest procjenjiva, al to košta dobro. Treba do ploče sve ići. Skinuti komplet krov i nastaviti dalje. E sad razmišljam da samo uzmem ter papir katran da to prelijem i ostavim. Jel ne zna se šta će biti opet“, govori Milan Škorić iz Gaja.

Najgore voćarima

Možda su najgore u posljednjih desetak dana prošli voćari čiji rod je gotovo potpuno uništen. Dragoje Dojčinović iz Podgradaca kaže da za pola stoljeća, koliko se bavi voćarstvom, nije doživio ovakvo nevrijeme. Olujni vjetar koji je puhao brzinom od oko 180 kilometara na čas odnio mu je krov sa hladnjače i uništio 17 hektara voćnjaka. Šteta je ogromna.

„Kada uzmemo 17 Hektara po 30 tona to je neki minimalan rod i kad uzmemo prosječnu cijenu 60 feninga znači to se negdje kreće 350, 400 hilkjada maraka i ova šteta na hladnjači znači najmanje 400 hiljada maraka meni je ovaj vjetar i grad nanio. Znači to su štete koje se ne mogu nadoknaditi“, govori Dragoje Dojčinović, mještanin Donji Podgradaca.

Četiri olujna nevremena

Četiri olujna nevremena u zadnjih devet dana imala su nezapamćen intenzitet gradonosne oblačnosti i brzinu vjetra. Protugradna zaštita u ovom periodu je ispalila 800 raketa, a od početka godine gotovo dvije hiljade. Ističu da čine sve što je u njihovoj moći, ali da se grad u ovako snažnim naletima gradonosnih oluja ne može potpuno spriječiti.

„Grad je bio jedna pojava koja je suzbijana na 50 do100 kilometara branjenog prostora. Ali na čitavoj trasi kretanja vjetar je nanosio ogromne štete. Radilo se o uraganskim udarima vjetra koji je skidao krovove. Jedino mogu reći i istaći zadovoljstvo da nije bilo ljudskih žrtava kao što je bilo u susjednoj Srbiji i Hrvatskoj", govori Tihomir Dejanović, direktor JP "Protivgradna preventiva RS", prenosi BHRT.