Većina tvrtki u BiH ne zna gdje ide njihov novac

Privatne kompanije u BiH plaćaju tolike namete državi da više ni same ne mogu da "pohvataju" gdje njihov novac odlazi. Poslodavci više ne mogu da namire armiju državnih službenika koji kao paraziti iz proračuna uzimaju sve što mogu, a i to im je izgleda malo. Predrag Duduković, konsultant u Udruženju ekonomista Republike Srpske (SWOT) prošle godine je na papir stavio poreska opterećenja gospodarstvenika u RS-a. Jedna od oblasti poreske politike koja najviše opterećuje gospodarstvo su parafiskalni nameti.

Duduković smatra da većina tvrtki ne zna gdje ide njihov novac.

"Parafiskalni nameti se ne odnose na poreze. Oni su proizašli iz drugih zakona, a u njih se ubrajaju mnoge pristojbe. Tako se, na primjer, usvoji novi zakon o gospodarskim društvima kojim nije propisano plaćanje nekog poreza. Međutim, da bi se prema njemu prilagodilo poslovanje, potrebna je promjena sudskog rješenja. Da bi se ono promijenilo treba platiti određene pristojbe. Upravo te pristojbe čine parafiskalne namete. Tvrtke plaćaju pristojbe i notare, a poreskim upravama i Upravi za neizravno oporezivanje BiH nova rješenja. Primjerice, Zakon o fiskalnim kasama kaže da se svake godine mora uraditi servis fiskalne kase, pa se i zato plaća. Zakon o zaštiti od požara zahtijeva angažiranje certificirane tvrtke, te se naravno i to plaća", kaže Duduković.

Ako se u obzir uzmu svi nameti koji su postavljeni pred poslodavce, tvrdi on, svaka tvrtka bi trebala raditi sa razlikom u cijeni od 20 posto kako bi pokrila fiskalne i parafiskalne namete.

"Oko pet posto troškova poslovanja se odnosi na parafiskalne namete, a ostalih 15 posto na poreze i doprinose. Ako poredimo dva entiteta u FBiH su opterećenja gospodarstva veća nego u RS-u. Recimo, doprinosi su manji u Hrvatskoj i Srbiji, nego u RS-u. U BiH, za razliku od Hrvatske, nema neoporezivog dijela plaće. U Hrvatskoj plaća do 2700 kuna nije oporeziva, u Srbiji, također, ima plaća koje su neoporezive. Takva je situacija, u suštini, u cijeloj Europi. U Austriji je godišnje primanje do 10.000 eura neoporezivo. Kod nas toga nema, pa je osnovica za obračun svih davanja velika", rekao je za 'Oslobođenje' Duduković.

Opterećenje po zaposleniku u FBiH iznosi 71 posto, a u RS-u 60,3 posto. Problematično je i to što se poslodavcu vrlo malo vraća od onoga što uplati državi. Duduković smatra da davanja državi nisu sporna i da su prisutna u cijelom svijetu, ali je pitanje kolika ona trebaju biti.

"Prvo bi trebalo restruktuirati zapošljavanje u državnim institucijama kako bi državni aparat trošio manje novca. Treba ukinuti agencije koje nisu potrebne i spriječiti novo zapošljavanje kada netko ode u mirovinu iz državne administracije. Država treba pomoći poduzećima kako bi se povećali proizvodnja i izvoz, odnosno potaknuti ih da bolje rade i imaju slobodan pristup inostranim tržištima", naglasio je sugovornik.

Prema Analizi opterećenja gospodarstva u BiH, sudske pristojbe i notarske usluge spadaju u veće stavke svakog poduzeća. Komunalnu pristojbu, republičku pristojbu, naknadu za zaštitu od požara, naknadu za zaštitu šuma, naknadu za vode je potrebno smanjiti, a Duduković se zalaže i za smanjenje članarina koje tvrtke plaćaju Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

"Nameti su djelimično utjecali na gašenje brojnih tvrtki, ali i nemogućnost plasmana roba. Nadam se da će Analiza opterećenja gospodarstva u BiH biti polazna osnova s kojom će poslodavci ići na buduće pregovore s vlastima", kazao je Duduković.