Uvezli smo 402 milijuna KM voća i povrća

Sektor voća i povrća u 2019. godini ostvario je blagi rast izvoza u odnosu na prethodnu godinu od četiri posto, dok je istovremeno zabilježen visok rast uvoza od 16 posto, pokazuju analize Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH) i Sweden/USAID FARMA II projekta.

Rukovoditelj sektora voća i povrća USAID/Sweden FARMA II projekta Velibor Trifković danas je u VTKBiH, predstavljajući rezultate razmjene, naveo da je prošle godine ukupan izvoz iznosio 188 milijuna KM, a uvoz rekordnih 402 milijuna KM, što potvrđuje manjak proizvodnje na domaćem tržištu. U 2015. godini taj uvoz je iznosio 293 milijuna KM i zabilježio je porast u narednim godinama. Pokrivenost uvoza izvozom je bila 52 posto, što predstavlja blagi pad u odnosu na prethodnu godinu.

Voće ispred povrća

''U razmjeni i dalje dominiraju proizvodi voća u odnosu na povrće. Izvezeno je voća u vrijednosti 123 milijuna KM, povrća 44 milijuna KM, te prerađevina u iznosu 21 milijun KM. U strukturi uvoza udio voća je oko 51 posto u vrijednosti 206 milijuna KM, povrća 26 posto ili 106 milijuna KM, te prerađevina voća i povrća 22 posto ili 90 milijuna KM'', kazao je Trifković.

Pet ključnih izvoznih proizvoda, koji čine 52 posto izvoza, jesu: smrznuta malina (59 miliona KM), svježae kruška (17 miliona KM), jabuka (12 miliona KM) kornišoni (šest miliona KM) i šljiva (pet miliona KM).

Što se tiče vanjskotrgovinske razmjene za sektor voća i povrća sa zemljama partnerima, kako je kazao stručni suradnik za prehrambenu industriju VTKBiH Radoš Šehovac, Srbija je vodeći partner po obujmu ukupne razmjene, s tim što je uvoz iz Srbije dvostruko veći od izvoza iz BiH. Pozitivan bilans razmjene, odnosno suficit bilježimo s Njemačkom i Ruskom Federacijom.

''Iako je zabilježen blaži pad izvoza u Njemačku, ona je vodeće izvozno tržište, a pored nje Ruska Federacija, Srbija, Hrvatska i Švicarska nose 65 posto ukupnog izvoza. Blaži pad je zabilježen i kod izvoza u Srbiju'', naveo je Šehovac.

Uvoz tropskog voća u 2019. iznosio je 133 milijuna KM, a najveću vrijednost bilježi uvoz banana, ukupno 61 milijun KM, što nosi 15 posto ukupnog uvoza u ovome sektoru. Za samo pet artikala (paradajz, paprika, krompir-smrznuti, čips i sjemenski krompir) koji se proizvode i kod nas, uvezemo 66 milijuna KM vrijednosti.

Niske cijene

''Ukoliko posmatramo količinski u 2019. uvezli smo 338 tisuća tona voća i povrća, a to znači da je svaki bh. građanin pojeo 57 kilograma uvoznog voća, 29 kg uvoznog povrća i deset kg uvoznih prerađevina od voća i povrća.''

Šehovac je dodao da velike količine voća i povrća uvozimo po jako niskim cijenama, te da je naprimjer prosječna cijena uvezene jabuke 0,42KM/kg, te da generalno posmatrano postoji mnogo prostora za supstituciju uvoza.

Predstavnik kompanije Bosnaplod Tarik Dobrača je kazao da su u 2016. godini, kada je bila prva godina otkupa, imali 1.800 tona svežeg voća, prije svega višnje, te da su danas došli na skoro 6.300 tona voća od čega je 60 posto višnja.

''Nažalost, 80 posto od toga je uvoz iz Srbije jer smo za kulture koje radi Bosnaplod, višnja malina i šljiva, imali loše sezone posebno u smislu vremenskih prilika'', naveo je Dobrača, dodajući da posebno zabrinjava pad proizvodnje maline u BiH u prošloj u odnosu na predhodnu godinu. Naglasio je potrebu jasne i provodive strategije za ovaj sektor, te podrške primarnim proizvođačima.