Brojne firme i poduzetnici u Bosni i Hercegovini posljednjih su godina odbijeni na javnim pozivima i natječajima – ne zbog loših ponuda ili neispunjavanja kriterija, već zbog naizgled male proceduralne greške. Najčešći problem? Pogrešno pribavljeno uvjerenje o nekažnjavanju.
Ovaj dokument, koji potvrđuje da protiv podnositelja prijave nije vođen kazneni postupak niti je osuđivan za djela poput korupcije, prevare ili pranja novca, ključan je uvjet u brojnim javnim natječajima, osobito onima koji se financiraju iz proračuna. No, u praksi se pokazalo da mnogi kandidati pogrešno pribavljaju uvjerenje na općinskim sudovima, iako je za određena kaznena djela nadležan isključivo Sud BiH, piše Akta.ba.
Primjer za to je nedavni javni poziv Ministarstva privrede Kantona Sarajevo za poticaj razvoja ženskog poduzetništva, gdje je više od stotinu prijava odbijeno jer su priložena uvjerenja Općinskog suda, a ne Suda BiH.
"Javni poziv je jasno tražio uvjerenje nadležnog suda, bez ikakvog preciziranja da se radi o Sudu BiH. Mi smo, u skladu s tim, dostavili uvjerenje Općinskog suda u Sarajevu. Tek u obrazloženju odbijanja pojavljuje se zahtjev za uvjerenjem Suda BiH, što predstavlja proizvoljno tumačenje i mijenjanje uvjeta nakon zaključenja poziva", izjavila je za akta.ba Zinaida Jamakosmanović, vlasnica agencije ZI Public Relations Consultancy, čija je prijava završila na listi odbijenih.
Ona smatra da ovakva kontradiktornost dovodi u pitanje transparentnost postupka i stavlja poduzetnike u neravnopravan položaj.
Prema Zakonu o javnim nabavkama BiH, ponuđač ne smije biti osuđen pravomoćnom presudom za organizirani kriminal, korupciju, prevaru ili pranje novca. No, pravnici ističu da samo uvjerenje općinskog suda nije dovoljno – potrebno je i uvjerenje Suda BiH.
Agencija za javne nabavke još je 2019. dala službeno tumačenje: ponuda je ispravna samo ako ponuđači kumulativno dostave oba uvjerenja – i općinskog suda prema sjedištu firme i Suda BiH. Razlog je jednostavan: ne postoji jedinstveni registar presuda za sva kaznena djela.
Iako se čini kao birokratska sitnica, pogrešno pribavljeno uvjerenje može diskvalificirati cijelu prijavu. Time firme gube priliku za javna sredstva, dok institucije ostavljaju dojam da se uvjeti tumače proizvoljno, što otvara prostor i za sumnje u pogodovanje.
Stručnjaci naglašavaju da bi u javnim pozivima trebalo jasno precizirati iz kojeg se suda uvjerenje pribavlja, čime bi se izbjegli nesporazumi i masovna odbijanja.
Do tada, pouka je jasna: ako se natječete za javna sredstva, uvjerenje treba pribaviti i u Općinskom sudu i u Sudu BiH – jer svaka birokratska pogreška može koštati cijelog natječaja.
