Urod voća u RS-u povećan, ali otežan plasman na tržište

Urod voća u Republici Srpskoj (RS) u ovoj godini povećan je u odnosu na petogodišnji prosjek. Kvaliteta plodova i otkupne cijene su niže, osim kod maline, a plasman je otežan.

Prosječan prinos jabučastih voćnih vrsta u ovoj godini iznosio je 30-35 tona/ha, što je u granicama petogodišnjeg prosjeka, a kod koštuničavih vrsta zabilježen je odličan prinos, 35-40 tona/ha, s izuzetkom kajsije koja je stradala od mraza.

Kod jagodastih i jezgričavih voćnih vrsta očekuje se prosječan rod od oko 2.000 tona.

U voćnjacima, u kojima se primjenjuje navodnjavanje i ostale agro i pomotehničke mjere, prosječni prinosi jabučastih i koštuničavih vrsta su veći.

Zbog obilnog roda plodovi, naročito u voćnjacima bez sustava za navodnjavanje, bili su sitniji, s manjim učešćem plodova prve klase.

Cijene voća u ovoj godini niže su u odnosu na višegodišnji prosjek.
Većina ozbiljnih proizvođača jabuke rod je ostavila u hladnjače, a mali proizvođači, jabuku prodaju na tržištu, po cijeni od 0,30 do 0,70 KM/kg, u zavisnosti od regije, dok je cijena jabuke namijenjene industrijskoj preradi 0,13 KM/kg.

Većina plodova šljive završila je u preradi za rakiju i džemove.

Otkupna cijena šljive bila je u prosjeku 0,30 KM/kg (0,15-0,50 KM), što je za 30 posto niže u odnosu na prethodne godine. Mali postotak (10 posto) je prodat kao stona šljiva na tržištu po cijeni od 0,60 do 1,0 KM/kg.

Najveći problem voćara regije Gradiška bio je plasman kruške, gdje je osim niže cijene od 0,50 do 0,75 KM/kg bila prisutna i manja potražnja.

Što se tiče proizvodnje maline, veće količine su otkupljene od vlasnika hladnjača po uvećanoj otkupnoj cijeni od 3 do 3,50 KM/kg, a manja količina plasirana je na tržnicama, po veoma povoljnoj cijeni, od 5 do 6KM/kg.

Vinogradarska proizvodnja na prostoru Hercegovine zasnovana je na oko 350 ha, a ovih dana, berba grožđa privodi se kraju.

Prinosi su manji u odnosu na prošlu godinu za 20 posto i to prvenstveno zbog bolesti pepelnice, ali je sadržaj šećera dobar.

Problemi voćarske proizvodnje su neadekvatan sortiment voća, loš kvalitet plodova (većinom druga i treća klasa) uslijed lošeg prorjeđivanja i nedostatak pogona za sortiranje i pakiranje voća.

Iz resornog ministarstva navode da je potrebno udruživanje manjih proizvođača radi izgradnje većih zajedničkih hladnjača-sortirnica-pakirnica da bi zajednički tržištu ponudili veće količine kvalitetnijeg voća, uz sukcesivnu prodaju.