Uljari zadovoljni: Urod masline u Hercegovini fantastičan

Povijest maslinarstva u Hercegovini još je nedovoljno obrađena i istražena tema.

Naime, postoje indicije da se uzgajalo još u doba Rimljana, o čemu svjedoče ostaci torkulara (mlina za preradu), u vili rustiki Mogorjelo pokraj Čapljine, ali neki stručnjaci smatraju da se taj uređaj možda ipak prije upotrebljavao za preradu grožđa nego maslina, piše Slobodna Dalmacija.

O prisutnosti masline svjedoče i neki toponimi, i to doslovno - poput naselja Masline u stolačkoj općini. Ono što je provjerljivo i činjenica, za one koji nisu znali, jest da su se masline pojavile u Hercegovini još u 18. stoljeću, a da se najstarija višestoljetna maslina u Hercegovini nalazi u dvorištu Mile Tolj u Vitini.

Obitelj Tolj proizvodila je nekada maslinovo ulje za bega Kapetanovića, koji je maslinu prvi donio u Ljubuški. Još uvijek postoje ostaci starog mlina za proizvodnju ulja, točnije samo kotač za mljevenje.

To je već sada daleka povijest, ali posljednjih desetak godina uzgoju maslina u Hercegovini prišlo se vrlo ambiciozno i sustavno, piše se neka nova povijest kada je riječ o maslini ili, kako je još zovu, "drvetu života".

Više od 200 hektara hercegovačkog krša je već preorano i pretvoreno u maslinike, a uzgoj maslina postala je grana gospodarstva koja je osigurala egzistenciju brojnim obiteljima i od koje se može pristojno živjeti. Jer pogodan zemljopisni položaj, mediteranska klima i krško tlo područje Hercegovine čini vrlo pogodnim mjesto za uzgoj maslina.

Ništa bez znoja i vode

Jedan od takvih je Dragan Mikulić iz Ljubuškoga. Maslinarstvom se počeo baviti prije osam godina kada je na velikom krševitom prostoru u selu Cernu, između Ljubuškog i Čitluka, nakon zahtjevne obrade tla, zasadio prve nasade maslina.

Zasadio je čak 6,5 tisuća sadnica koje su se prostirale na tridesetak hektara zemljišta koje je do tada bila neobradivo zemljište.

U međuvremenu je proširio i broj hektara i broj nasada i pokrenuo svoju vlastitu uljaru, najveću u Hercegovini, u kojoj i veliki dio maslinara s toga kraja proizvodi svoje ulje.

Da je "pogodio" i kvalitetu svjedoče broje zlatne medalje koje Mikulić posljednjih godina dobiva, te priznanja za vrhunsku kvalitetu ulja koje pravi i distribuira u BiH.

Kaže kako do sada nije izvozio jer potrebe BH tržišta sadašnjom proizvedenom količinom još nisu zadovoljene. Nije bilo lako doći do ove razine od kvalitete do organizacije.

Put razvoja je, kaže Mikulić, bio težak i naporan. Maslinarstvo je zahtjevna kultura koja traži puno truda i znoja kako bi na kraju posao bio uspješan.

''Stablo masline, kao što se zna, nakon tri do četiri godine donese prvi rod. Radi se o malim količinama od kilogram ili dva po stablu. Kapacitet uroda se povećava između desete i tridesete godine od sadnje i u tome razdoblju stablo dostiže puninu svoga uroda koji može trajati stoljećima. Moji prijatelji iz Dalmacije imaju stabla masline stara 300 godina. Iz godine u godinu ubiru s njih i po 200 kilograma. Međutim, kako bi se imao toliki urod, potrebno je utrošiti puno vremena i rada'', kaže Mikulić.

Da bi se proizvela jedna litra ekstra djevičanskog maslinova ulja, potrebno je deset kilograma ploda masline. Litra maslinova ulja vrhunske kvalitete na tržištu se cijeni od 10 do 15 eura. Ono manje kvalitetnije, koje nema prefiks ekstra djevičanskog, skoro je upola jeftinije i može se naći i po cijeni od 7,5 eura.

''Potrebno je pristupiti ranoj berbi u koju se ide polovicom listopada. Tada se dobiva ulje vrhunske kvalitete s najviše mirisa, arome i okusa. Ipak, svemu tome prethodi vrlo sustavan i predan rad kako bi maslina dala dovoljnu količinu plodova odgovarajuće kvalitete. Taj posao podrazumijeva navodnjavanje, rezidbu, zaštitu masline od štetnika i mnoge druge faktore. Od svega toga ovisi i količina prinosa koji od stabla do stabla jako oscilira. Stablo masline može dati od 50 do 250 kilograma ploda, sve ovisi od tome koliko ga se štitilo, rezalo i navodnjavalo. Ljudi pogrešno misle kako maslina ne treba vodu. To nije točno! Stablo može živjeti bez vode, ali je u tome slučaju plod količinski i te kako umanjen'', otkriva Mikulić svoje zapažanje, koje je plod dugogodišnjeg iskustva, jer ovaj šezdesetogodišnjak poljoprivredom se bavi tri četvrtine svog života.

Po struci Dragan nije agronom, ali veliko i bogato životno iskustvo i znanje koje je stekao razlog je što mnogi agronomi kod njega dolaze po savjet o tretiranju nasada.

Spasonosna uljara

Mikulić kaže kako njegova uljara ima kapacitet da može obraditi 2,5 tona maslina po satu tako da brojni maslinari koji nemaju svoja postrojenja kod njega proizvode svoje ulje.

Ističe kako bi proizvodnja ulja za jednu prosječnu obitelj bila isplativa, potrebno je imati od 200 do 300 stabala masline, a što je količina koja može osigurati jednu pristojnu egzistenciju za obitelj.

''Ove je godine urod fantastičan kod mene i u cijeloj Hercegovini. Uljara bi trebala raditi punom parom'', kazat će sa zadovoljstvom Mikulić.

Suvremena uljara koju je svečano otvorio prije skoro četiri godine, bila je prijeko potrebna Hercegovini jer na području Stoca, Neuma, Čapljine, Mostara, Čitluka, Ljubuškog, Gruda i Širokog Brijega ima velik broj maslinika i maslina koje se trebaju prerađivati, a maslinari više ne moraju odlaziti u susjedna mjesta u Dalmaciji na preradu.

''Jamčim da je naše ulje među najboljima u svijetu, imamo kamen, sunce i vodu, a maslina je najkvalitetnija, to je znanstveno potvrđeno, na prijelazu između mediteranske u kontinentalnu klimu'', ponosno će Mikulić.

A da maslinarstvo u Hercegovini ima i te kako veliku perspektivu i da bi se uskoro mogli pojaviti još neki novi maslinari poput Mikulića potvrđuje i posjet maslinara iz Španjolske na čelu s Gabrielom Redondom, predsjednikom španjolske korporacije "Agro Sevilla", najvećeg svjetskog proizvođača maslina i maslinova ulja.

Predstavnici "Agro Seville" tijekom trodnevnog posjeta Hercegovini imali su susrete s predstavnicima gradskih vlasti Mostara i Hercegovačko-neretvanske županije, Sveučilišta i Univerziteta u Mostaru te obišli područje Hercegovine kako bi procijenili stanje na terenu i pogodne lokacije za sadnju maslina.

Za područje Hercegovine će izraditi posebnu stručnu studiju koja će se, prema sadašnjem planu, s vremenom provesti na terenu.

''Želimo naše ljude povezati sa španjolskim znanstvenicima i gospodarstvenicima kako bi na temelju iskustava iz Španjolske slične aktivnosti poduzeli i na našem području. "Agro Sevillu" čine mali dioničari i vlasnici zemljišta koji su se udružili i napravili veliki svjetski brend. Spojili su znanost, interes i izvrsnu organizaciju. Cilj projekta je takva iskustva prenijeti na naša područja'', kazao je pokretač ove suradnje mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić.

Ovo i te kako može biti uvod u ozbiljniju suradnju za pokretanje veće proizvodnje nasada maslina i proizvodnje maslinova ulja. Već je procijenjeno kako oko 1,5 tisuća hektara zemljišta na području Mostara i u općinama Stolac, Ravno i Čapljina ima dobre predispozicije za uspješan uzgoj maslina.

Stručni nadzor

''To nije konačan broj jer postoji još znatnih potencijalnih površina koje su vezane uz određene prostorno-planske dokumente određenih općina. Postoje i određene površine koje se vode pod šumskim zemljištima. Na tim površinama ima dosta šikare, pa neki dijelovi mogu biti interesantni za sadnju maslina. Imamo indicija da bi se na županijskoj razini vrlo brzo mogao donijeti zakon o šumama tako da bi i te površine mogle biti iskorištene za sadnju maslina'', kaže Donko Jović, ministar poljoprivrede u Vladi Hercegovačko-neretvanske županije.

''Hercegovina je pionir u sadnji maslina. Na našem području su i pored toga postavljeni visoki kriteriji sadnje tako da su naša domaća ulja po pitanju kvalitete izuzetno dobra. Iz "Agro Seville" ocijenili kako bi ovo mogao biti povijesni dogovor, jer, prema mišljenju njezina predsjednika Gabriela Redonda, Hercegovina ima taj potencijal. Posjeduje dobru klimu, zemlju i vodu, a ono što je također važno jest i to što postoji dobra volja i želja s obje zainteresirane strane'', kaže sugovornik.

Ahmet Džubur, dekan Agromediteranskog fakulteta Univerziteta u Mostaru, također je optimističan glede ove inicijative držeći je jednom od boljih koje su se u zadnjih par desetljeća dogodile na revitalizaciji poljoprivredne proizvodnje.

''Hercegovina definitivno treba nove sorte i nove poticaje. Smatram da će nakon ovog posjeta profitirati svi, i fakulteti i poljoprivredni proizvođači i grad Mostar i regija jer suradnja sa Španjolskom u ovome smislu otvara vrlo svijetle perspektive'',  ističe prof. Džubur.

Maslinare i stručnjake iz Hercegovine posebno su zanimale vrste masline koje se uzgajaju u Španjolskoj, a za čiji dobar urod nije potreban sustav navodnjavanja. Ako se takav model pokaže uspješan i kod nas, maslinarstvo će, procjenjuju oni, postati, uz već tradicionalne, sve zastupljenija kultura u Hercegovini.