Ukupan dug Republike Srpske 3,5 milijardi eura

Stanje duga Republike Srpske na dan 31. prosinca 2010. godine iznosilo je 3.544,04 miliona KM, od čega se na vanjski dug odnosi 2.196 milijuna, a na unutarnji dug 1.347 miliona KM.

Dug općina i fondova iznosi 304,29 milijuna KM, pa uključujući i taj iznos ukupan dug Republike Srpske je 3.848,33 milijuna KM i u odnosu na BDP iznosi 45,57 posto.

U strukturi vanjskog duga učešće "novog“ zaduženja je 62,86 posto, dok "starog“ duga iznosi 37,14 posto, što je prouzrokovano kako redovnim servisiranjem starog duga tako i novim zaduženjima, navodi se u informaciji o zaduženosti ovog bh. entiteta na kraju prošle godine.

Vidljivo je i povećanje duga u 2009. i 2010., a kao rezultat “povlačenja” ugovorenih/odobrenih kredita u ukupnom iznosu od 338,08 milijuna KM, od čega je u investicijske projekte uložen iznos od 161,2 milijuna, dok je za podršku proračunu povučen iznos od 176,8 milijuna KM.

Primjera radi, 2006. stanje duga je bilo 1.544 milijuna, a četiri godine poslije čak 2.196 milijuna KM.

Krediti su korišteni za podršku, kako se tvrdi, razvoju infrastrukture (44,20), a obuhvaćaju oblasti električne energije, željeznice, puteve, komunalne usluge, zaštita šuma, rekonstrukcija javne rasvjete i slično, dok je na gospodarske djelatnosti s 5,85 posto.

U ukupnom dugu lokalnih zajednica, s aspekta apsolutnog iznosa zaduženja, najviše je zadužena Banja Luka s 27,32 posto, zatim općine Bijeljina s 12,43 posto, Prijedor s 8,82 posto i Doboj s 5,43 posto.

Kredite, i to kod komercijalnih banaka, imaju dva fonda u RS-u, zdravstvenog osiguranja i Fond penzijsko-invalidskog osiguranja RS, a ukupno stanje duga na dan 31. prosinca iznosilo 83,52 milijuna KM.

Lani su ovi fondovi otplatili anuitet u iznosu od 26,35 milijuna KM (u ovaj iznos nisu uključena plaćanja po osnovu revolving kredita), što predstavlja 5,41 posto od ostvarenih redovnih prihoda u 2009. godini.

U ovoj informaciji koju je Vlada RS-a dostavila Narodnoj skupštini za sjednicu, 21. lipnja, ukazuje se da je potreban oprez pri budućem zaduživanju, u smislu ugovaranja novih zaduženja po povoljnijim uslovima, prilagođavanja rasporeda otplate obaveza visini očekivanih prihoda u narednim godinama, odabira prioritetnih projekata za koje bi se RS zadužila, izbora krajnjih korisnika koji su kreditno sposobni, te pronalaženja novih izvora finansiranja.