U Njemačkoj rekordan broj stranaca, a Hrvata 300.000

U Njemačkoj je krajem 2015. godine sa 17,1 milijuna zabilježen rekordan broj građana stranog porijekla što je petina cjelokupnog stanovništva, priopćio je u petak Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu, a hrvatskih državljana je krajem 2015. u Njemačkoj živjelo 297.875.

"Udio stanovnika stranog porijekla dosegnuo je krajem 2015. 21 posto što je porast od 4,4 posto u usporedbi s 2014." godinom, stoji u priopćenju Ureda za statistiku.

Broj stranih državljana se povećao za 5,5 posto i dosegnjo 11,5 milijuna. Ukupno je u Njemačkoj 31.12. 2015. živjelo 81,4 milijuna stanovnika.

Osobama stranog porijekla smatraju se svi građani, bez obzira na to posjeduju li njemačko državljanstvo, čiji je barem jedan roditelj rođen u inozemstvu. Kao stranci se tretiraju državljani neke druge zemlje s prebivalištem u Njemačkoj.

Na prvom mjestu po brojnosti među stanovništvom stranog porijekla su građani porijeklom iz Turske, njih oko 1,5 milijuna. Slijede građani porijeklom iz Ruske Federacije i Poljske pri čemu se velikim dijelom radi o tzv. kasnim povratnicima tj. pripadnicima njemačke etničke skupine. Nakon toga dolaze Talijani te Grci.

Hrvatskih državljana je krajem 2015. u Njemačkoj živjelo 297.875, što je znatan porast u odnosu na 2008. kada je u Njemačkoj živjelo 223.056 državljana RH.

Prema najnovijim statistikama je vidljivo da je i broj hrvatskih državljana koji su stekli i njemačko državljanstvo naglo porastao nakon ulaska Hrvatsku u Europsku uniju što je podnositeljima zahtjeva za državljanstvom omogućilo zadržavanje hrvatske putovnice.

Dok je do 2013., kada je Hrvatska ušla u EU prosječno godišnje između 500 i 700 hrvatskih državljana primilo njemačko državljanstvo, od 2013., odnosno 2014. taj broj naglo raste. Godine 2014. je rekordnih 3.889 državljana RH dobilo njemačku putovnicu, a 2015. je s 3.327 prelaska na njemačko državljanstvo zabilježen pad tog trenda.

Jedan od uvjeta za stjecanje njemačkog državljanstva je legalni boravak u trajanju od 8 godina.

Statistike o građanima stranog porijekla pokazuju razlike u socijalnom, materijalnom i obrazovnom statusu u odnosu na građane njemačkog porijekla, prenosi Hina.

Građani stranog porijekla rjeđe posjeduju stručno obrazovanje i češće prekidaju školovanje nego građani njemačkog porijekla. Stranci su i češće nezaposleni i jače su zastupljeni u radnom sektoru bez kvalifikacija.

Također je primjetan i povećani udio stranog stanovništva mlađe dobi.