U Hrvatskoj toaleti na plaži izdaju fiskalne račune, u BiH ni liječnici

Tako se to radi – Porezna uprava Hrvatske je nakon uvođenja fiskalnih blagajna krenula u detaljnu kontrolu provođenja fiskalizacije, represivnim mjerama i to u srcu turističke sezone.

Zatvaraju se kafići, klubovi, slastičarne, restorani, hoteli, gosti se “istjeruju” na ulice, a inspektori istim mjerama kažnjavaju one koji duguju ili im nađu kunu više i one kojima nađu neprijavljenih više stotina tisuća kuna u blagajni.

Za razliku od Hrvatske, koja je tek uvela fiskalizaciju, RS je fiskalizaciju uveo 2008., a Federacija BiH 2010. godine. No, čini se kako su do sada prodavači fiskalnih blagajna u BiH imali najviše koristi, a priča se kako su “uvezani” s entitetskim vlastima. Brojni mali obrtnici primorani su zatvoriti svoje radnje, a dio “velikih” pronašao je način kako i dalje varati državu.

S druge strane, i sami građani često ne traže fiskalne račune niti ih dobivaju.

Usprkos što je prijavljeni prihod u prvih šest mjeseci (praktično prije turističke sezone) veći za više od milijardu maraka, hrvatski ministar financija Slavko Linić i dalje nije zadovoljan dok doslovce svi ne plate porez na svaku kunu koju zarade.

U otvoreni “rat” ušao je i s onima koji drže ugledne klubove po jadranskim destinacijama i s prodavačima na tržnicama negdje u Slavoniji, a najviše zamjeri ljudima koji brane sve one koji ne izdaju fiskalne račune i time potkradaju državu.

''Je li moguće da dio javnosti smatra kako treba plakati nad preprodavačima na tržnici? Znate što su preprodavači? Nigdje ne plaćaju porez, ne plaćaju zaposlene, svi su na Zavodu za nezaposlene'', kaže Linić i najavljuje sljedeći logični korak: - Svima ćemo pregledati imovinu, doći ćemo mi do vašeg novca!

A gdje počinje Bosna, tu logika prestaje. Naša ministarstva financija i porezne uprave kod uvođenja fiskalnih blagajna procjenjivale su kako će se narod i poduzetnici na njih naviknuti za dvije-tri godine kad će se osjetiti “pravi učinci”.

U RS-u je prošlo pet, a u FBiH prošle su tri godine, no i dalje imamo “čitave male gradove” objekata koji ne izdaju (redovito) fiskalne račune. U Hrvatskoj je u prvih šest mjeseci fiskalizacije prijavljen promet u trgovini i ugostiteljstvu veći za sedam milijardi kuna (1,7 milijardi maraka), a ukupni promet u svim djelatnostima veći je za 13 milijardi kuna (3,3 milijarde maraka) u odnosu na isto razdoblje lani!

To su pravi učinci fiskalizacije koji su se u Hrvatskoj osjetili odmah i nije trebalo čekati dvije-tri godine. Iz Porezne uprave Hrvatske ističu kako utajivača poreza ima puno, a prijete im i visoke kazne uključujući i zatvorske.

Na pitanje je li trebalo doći do ovakvog “haračenja” duž jadranske obale, šefica Porezne Nada Čavlović Smiljanec jednostavno kaže: ''Nažalost, vidite, trebalo je. To nije sramota za turizam, nego je sramota za poduzetnike koji se neodgovorno ponašaju. Vlasnike objekata koji su zapečaćeni zbog nepravilnosti u poslovanju čeka sad i provjera poslovnih knjiga i privatne imovine''.

No, kontrolira se i u BiH. Ako gledamo Federaciju BiH, od 25. siječnja do 18. kolovoza ove godine izvršene su 5773 kontrole, od kojih 1505 izvan radnog vremena i 643 u dane vikenda, prema podacima Porezne uprave FBiH.

Ispostavljena su 3942 prekršajna naloga, napisano novčanih kazni u iznosu od nešto više od šest milijuna maraka i to najviše po osnovi nepoštivanja Zakona o fiskalnim sustavima (1480), u prosjeku svaki šesti kontrolirani objekt. Zatečeno je 1326 neprijavljenih radnika, a po osnovi rada bez odobrenja napisano je 316 prekršajnih prijava.

U samo jednom danu u Neumu je izvršeno 20 kontrola, zapečaćeno je sedam objekata (neke uz pomoć policije) i ispostavljeno 18 prekršajnih naloga kojim su izrečene novčane kazne u iznosu od 54.000 maraka.

U tri dana u ostalih devet županija izvršeno je 168 kontrola, izdano 75 prekršajnih naloga i izrečeno 210.430 maraka kazne. U Sarajevu je u jednom danu izvršeno 14 kontrola, ispostavljeno 15 prekršajnih naloga i izrečeno 32.500 maraka kazne, a među zapečaćenim objektima našao se i UR “Buffet klub SDP”.

Porezna uprava FBiH radi svoj posao, no iz ove uprave ističu kako se s postojećim kapacitetima ne može provesti potpuna primjena zakona za koji je, navode, zadužena i Uprava za inspekcijske poslove FBiH.