U budućnosti će se raditi 21 sat na tjedan

Skraćivanje radnog vremena, u eri sve većeg uključivanja kompjutera i robotizacije, postaje realno, a istraživanja pokazuju da manje radnih sati ne znači nužno i manju kvalitetu obavljenog posla.

Još u prvoj polovici prošlog stoljeća, britanski ekonomist DŽon Mejnard Kinis procijenio je da će radno vrijeme, sa porastom standarda u bogatim zemljama, pasti s 60 i više na samo 15 radnih sati tjedno, piše Srna.

Stručnjaci ukazuju da skraćivanje radnog vremena ne smanjuje nužno produktivnost.

Usprkos skraćenju radnog tjedna sa 60 na 40 sati, čovječanstvo je danas produktivnije nego što je bilo ikada u povijesti.

Ideju o skraćivanju radnog vremena podržavaju i neke ugledne svjetske ekonomske organizacije poput "New economics foundation ".

Ona se od 2010. godine zalaže za postupan prelazak na 21-satni radni tjedan, a u prilog ideji dala je više argumenata - povećanje socijalne jednakosti, povećanje produktivnost, manje bolovanja i manje stresa.

Napravljeno je više studija u vezi sa skraćivanjem radnog vremena.

Neke studije provedene u Švedskoj pokazale su da manji broj radnih sati u tjednu ne dovodi nužno i do smanjenja stresa niti smanjuje broj bolovanja.

Ali, neke duže, opsežnije studije dale su pozitivne rezultate.

Studija provedena prije deset godina na uzorku od 580 ljudi /više žena nego muškaraca/, u trajanju od 18 mjeseci, potvrdila je korisne efekte skraćenja radnog vremena.

Ispitanici su bili podijeljeni u dvije grupe - jednu koja je radila punih osam sati i drugu koja je radila šest.

Skraćenje radnog vremena za 25 posto, uz istu plaću, povoljno je djelovalo na spavanje i odmornost radnika, te na nivoe stresa - i to ne samo u vrijeme radnih dana, već i tijekom slobodnih.