U BiH se ništa ne zna o učinku antibiotika na bakterije

Problem antimikrobne otpornosti o kojem bruji svjetska znanstvena zajednica, UN i vlade mnogih zemalja, u BiH je potpuno zanemaren. Nemamo nikakve podatke o učestalosti bakterija koje napadaju ljude a animalnog su porijekla, a još manje se zna o učinku postojećih antibiotika na njih, ocijenio je za Fenu dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu Nihad Fejzić.

Iako je prva asocijacija na spomen Veterinarskog fakulteta zaštita zdravlja životinja, ova institucija značajnu ulogu ima i u zaštiti zdravlja ljudi, a o toj ulozi u intervjuu za Fenu govorio je dekan Fejzić.

Kazao je da je pitanje mesa tretiranog antibioticima postavljeno kao jedno od ključnih za opstanak čovječanstva, te da postojeći antibiotici zbog masovne i nepravilne upotrebe nisu više efikasni u uništavanju bakterija koje nas napadaju.

Rizik za zdravlje

Pojašnjava da su salmonela, campilobakter, ešerihija i drugi rizici za čovjekovo zdravlje razvili svoje obrambene mehanizme na postojeće antibiotike, te je u rujnu prošle godine na Generalnoj skupštini UN-a naređeno svim zemljama da pripreme planove za borbu protiv ovog problema.

''Svijet je cijelo desetljeće zabrinut zbog moguće virusne pandemije zoonotskih influenca virusa, sars virusa, zike, ebole i mnogih drugih nadolazećih prijetnji, a istovremeno smo zanemarili činjenicu da sve više umiremo zbog sekundarnih infekcija od ešerihija, salmonela, listerija, stafilokoka, brucela, koje smo ranije uspješno suzbijali antibioticima. Kako sada stvari stoje, u BiH treba da dođe do masovnog umiranja prije nego nam ovo postane prioritet. U 2017. mi smo jedina europska zemlja koja nema nijednu službenu studiju o distribuciji bakterija i njihovoj animikrobnoj otpornosti. To je bh. način bavljenja problemom, nemojmo ga spominjati i uvjerimo se da ga nemamo'', ističe dekan.

Kad je riječ o zaštiti i prepoznavanju tretirane i i zaražene hrane, Fejzić upozorava da su nevidljive i farmakološki aktivne supstance koje jedemo s hranom, kao što su teški metali, hormoni, antibiotici, različiti konzervansi, pesticidi i brojni drugi hazardi, danas dominanti.

''Njih ne mirišemo, ne vidimo, ne utječu na ukus, akumuliraju se i lagano nas ubijaju'', naglasio je.

Smatra da je jedini mehanizam zaštite jačati inspekcijske službe, raditi više laboratorijskih analiza i imati kompetentne kadrove i stručnjake.

Globalni rizik

''Nacionalna strategija zdravlja građana BiH podrazumijeva da imamo sustav koji će tragati za otrovima u hrani, a ne da kao što sada otrovi pronalaze nas, i mi tada iznova konstatiramo da nam ne funkcionira sustav. I zaista, uvijek isto, bavimo se time sedam dana i jednostavno zaboravimo do sljedećeg masovnog trovanja. Opasne posljedice po zdravlje građana zbog kumulativnog djelovanja otrova u hrani su u ovoj zemlji tabu tema'', smatra Fejzić.

Tri su važne oblasti, navodi, koje danas imaju karakter globalnih zdravstvenih rizika: bolesti od kojih obolijevaju životinje (zoonoze), bolesti od kojih obolijevaju ljudi i životinje te problematika otpornosti mikroorganizama na antibiotike.

Dodaje da o značaju zaraznih bolesti životinja i njihovom ekonomskom utjecaju znamo dosta, ali da je u BiH neophodno provoditi programe kontrole koji će biti zasnovani na nauci te da efekti takvih programa mogu biti veoma brzo vidljivi.

Studijski program

''Međutim, kad su u pitanju druge dvije oblasti kojima će se baviti laboratorija situacija je dosta drugačija. Emergentne zoonotske bolesti su velika i rastuća prijetnja našem zdravlju. Više nije pitanje hoće li doći do pandemije nego kada i kolike će biti njene posljedice. Avijarna influenca, bruceloza, ebola, Q groznica, zika epidemija, bjesnilo i brojne druge prijetnje su već tu ili će nam doći do najave i moramo biti osposobljeni za njihovu kontrolu i smanjenje rizika'', ustvrdio je.

Govoreći o Veterinarskom fakultetu, dekan naglašava značaj pokretanja master programa Jedinstveno zdravlje. Taj studijski program pokrenut je na inicijativu te visokoškolske institucije, a realizira se putem Centra za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu.

''Jedinstveno zdravlje je jedna od najatraktivnijih studijskih oblasti globalno i naš univerzitet je s ovim studijskim programom pokazao da ima kapacitete da se komparira u novim pristupima i idejama s vodećim svjetskim sveučilištima'', kazao je.

Komentirajući značaj ulaganja u poljoprivredu, Fejzić podsjeća da na nivou zemalja EU svaki građanin plaća dnevno 0,30 eurocenti za provođenje zajedničke poljoprivredne politike i to iznosi više od 40 posto proračuna EU.

''Nama se servira da smo siromašna zemlja, ulaganja u poljoprivredu su nam sto puta i više-manja nego u EU, u nauku ne ulažemo ništa, službeno je i nema, po broju naučnih objava smo među najlošijim u svijetu, fakulteti su nam katastrofalno rangirani. Da li to baš mora biti tako? Šansa postoji naravno, uskoro će nam se otvoriti brojni i izdašni fondovi EU. No, za povlačenje ovih sredstava trebaju nam kompetencije, ideje i upornost. Zato nam trebaju ozbiljne promjene u edukativnom sistemu koji će dati kompetentne kadrove i koji će svoje životne utakmice igrati u europskoj konkurenciji.

Dekan Veterinarskog fakulteta također se bavi i popularizacijom znanosti, pišući kolumne u magazinu "Prizma", koje će uskoro biti i ukoričene.

Povodom skorog izlaska te knjige Fejzić ističe da kroz nju želi da približi i pojednostavi interpretaciju naučnih spoznaja iz biomedicinske oblasti i društvenih koristi od ulaganja u znanost te dobrih sustava edukacije baziranih na znanosti.

''Smatram da će to biti jedan veoma važan znanstveni dokument koji će barem zaintrigirati običnog čovjeka da misli o svom zdravlju, okruženju, o svojoj sebičnosti i tome da je svijet ipak jedno globalno selo'', zaključio je Nihad Fejzić u intervjuu za Fenu.

Medicinski problem

"Istraživanje Svjetske banke pokazuje kako bi, u slučaju najgoreg scenarija, otpornost mikroba na antibiotike i ostale lijekove koji se koriste u borbi protiv bakterija, mogla uticati na pad BDP-a za više od pet posto u zemljama s niskim prihodima te će se do 2050. godine, broj osoba koje će živjeti u siromaštvu značajno povećati.

Nepravilna i prekomjerna upotreba antibiotika nije samo medicinski problem. Zbog povećane potrošnje mesa u svijetu, postali su sastavni dio hrane koja se daje kravama, svinjama, pilićima. Njihov zadatak je da životinje postanu otpornije na infekcije. Konzumiranje mesa tretiranog antibioticima ima nesagledive posljedice po ljudsko zdravlje. Još proljetos na stručnom savjetovanju u Sarajevu, istakao sam da konzumiranjem hrane koja sadrži antibiotike, stvaramo idealne uvjete za ubrzan razvoj otpornosti bakterija", navodi su iz Fejzićevog teksta o ovoj temi.