Tvrtkama iz RH predstoje dvije opcije: postati nekonkurentan ili otvoriti svoje pogone u BiH

U organizaciji Zavičajnog kluba hercegovačkih studenata (ZKHS) proteklog je četvrtka uspješno organizirana javna tribina pod nazivom ''Schengen – nova linija razdvajanja RH i BiH?'', kojoj je svjedočilo stotinjak posjetitelja u prostoru Tribine Grada Zagreba.

Cilj tribine bio je rasvijetliti promjene koje će se dogoditi između dvaju država ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, a potom i uvođenjem novog graničnog režima.

O posljedicama ulaska Hrvatske u EU (bilo pozitivnim, bilo negativnim) za stanovnike BiH, a ponajviše za Hrvate iz BiH, rijetko se može čuti u javnosti i medijima. Upravo se iz tog razloga Zavičajni klub hercegovačkih studenata osjetio dužan organizirati jedan ovakav događaj.

Gosti tribine bili su predsjednik Gospodarske komore FBiH Jago Lasić, vlasnik Munje i predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca mr.sc. Ivan Miloloža, voditelj odjela za Hrvate izvan RH u HDZ-u dr.sc. Mario Šiljeg te mr.sc. Jozo Radoš, promatrač u Europskom parlamentu i kandidat HNS-a na predstojećim izborima za Europski parlament.

Moderator ove iznimno zanimljive rasprave bio je dr. sc. Božo Skoko, docent na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te prvi tajnik i čest suradnik Kluba. Zanimljivo je što je svih pet sudionika tribine rođeno u Bosni i Hercegovini.

Raspravu je otvorio Ivan Miloloža, koji je i sam gospodarstvenik te će ga znatno pogoditi izazovi koje nosi  1. srpnja. Objasnio je kako je „Schengen“ simbolika nečeg što dijeli barijerom narode, ljude, dobra i gospodarstvo.

Usporedio je sadašnju situaciju Hrvatske i nekadašnju situaciju zemalja poput Poljske, Rumunjske i Bugarske i ustvrdio da je ona dijametralno suprotna zbog toga što Hrvatska ima jako široko tržište na području bivše Jugoslavije koje je godinama gradila. Također je dodao kako je neistina kada političari u RH govore kako Europska komisija dirigira odlukama kojim se tržištima treba odrediti, već je odgovornost na vladi svake države da na bilateralnoj razini dogovara svoje odnose.

Miloloža je dodao kako je priča da se Hrvatskoj otvara tržište od 570 milijuna ljudi zapravo apsurdna jer već 15 godina za veliki broj svojih proizvoda ona ima potpuno otvoreno tržište i jedinstvenu carinsku stopu od 1 posto. Istina je, tvrdi, da će izgubiti tržište CEFTA-e, a u prvom se redu to odnosi na susjedne zemlje – BiH, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Albaniju te je priznao da prvi put kao poslodavac ima vezane ruke i ništa ne može učiniti.

Dr. Skoko upitao je Jagu Lasića kakav je pogled sa strane Bosne i Hercegovine, te je dodao kako tvrtkama iz RH predstoje dvije opcije: postati nekonkurentan na BiH tržištu ili otvoriti svoje pogone u BiH.

Lasić je kazao kako će se promjene pozitivno odraziti na gospodarstvo BiH te da robe iz BiH, izuzev ribe, vina i nekih drugih proizvoda, mogu bescarinski ići u EU, dok veliki broj roba koji ulazi u BiH iz EU dobiva carinska opterećenja i mijenja se potpuno režim uvoza.

S druge strane, izlazak Hrvatske iz CEFTA-e znači da će njezine robe dobiti carine, dok će robe iz zemalja koje ostaju u CEFTA-i ostati bescarinske. Time će se dodatno pojačati konkurencija između te dvije strane.

Lasić je istaknuo da će od uvezenih proizvoda iz RH najviše poskupjeti oni animalnog podrijetla, konditorski proizvodi i cigarete. Podsjetio je na primjere Dukata u Gradačcu i Kraša u Prijedoru, koji će preuzeti dio proizvodnje iz Hrvatske, te mesnu industriju Gavrilović, koja dio svoje proizvodnje seli u Čitluk.

Predsjednik Gospodarske komore podsjetio je još jednom na činjenicu da je Hrvatska prošle godine ostvarila izvoz od preko 1,4 milijarde eura u BiH, dok je s druge strane BiH ostvarila izvoz u Hrvatsku u iznosu od oko 600 milijuna eura.

Zavičajni klub hercegovačkih studenata (ZKHS) ovom je tribinom ukazao na mnoga pitanja, od kojih smo na neke dobili odgovore, a za stvaranje cjelokupne slike o ovoj tematici očekujemo doprinos ozbiljnijih i pozvanijih institucija.

Opširnije