Turizam HNŽ-a u brojkama: Mostar ima samo 3.000 kreveta

Turisti su se u HNŽ-u u prosjeku zadržavali 2,17 dana, a najbrojniji posjetitelji bili su iz Italije, Hrvatske, Francuske, Poljske, Slovenije, Njemačke, Južne Koreje i Turske, rekao je Feni viši stručni suradnik Turističke zajednice HNŽ-a Ramiz Bašić istaknuvši kako je u protekloj godini nastavljen porast turističkih posjeta i noćenja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, posebice stranih gostiju.

Kao i prethodnih godina najveći broj turista i noćenja bilježe Mostar, Međugorje, Neum i Blagaj, kazao je Bašić koji je proteklu turističku sezonu ocijenio uspješnom, s tim da su pozitivna turistička kretanja naročito bila izražena u trećem kvartalu prošle godine.

Rast od 10 posto

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u razdoblju siječanj-rujan 2016., na području HNŽ-a ostvareno je 193.252 turističkih dolazaka što je za 13,8 posto više u odnosu na isto razdoblje 2015. i 420 016 noćenja što je za 4 posto više u odnosu na isto razdoblje 2015. godine.

''To povećanje fizičkih pokazatelja turističkog prometa za 2016. godinu uvrštava HNŽ u red konkurentnih turističkih regija s atraktivnim i prepoznatljivim turističkim destinacijama'', kazao je Bašić te dodao kako se po strukturi najviše noćenja ostvari u hotelskom smještaju, čak 95 posto.

Na pitanje što u Turističkoj zajednici HNŽ-a očekuju od ovogodišnje sezone, Bašić kaže kako najnoviji pokazatelji s turističkih sajmova govore o povećanom interesu turističke potražnje za zapadni Balkan, što bi trebalo rezultirati još jednom uspješnom sezonom.

''Ukratko i sezona 2017. će pokazati rast broja i turista i noćenja, nadamo se za barem 10 posto'', ustvrdio je.

Kada su u pitanju problemi s kojima se Turistička zajednica HNŽ-a susreće, Bašić drži da se turizam promatra kao strateška razvojna orijentacija, ali da se veliki dio posla u tom sektoru još uvijek odvija stihijski, izvan institucionalne kontrole.

Sivi turizam

''Iako se bilježe napori na objedinjavanju ponude, još uvijek ne funkcionira destinacijski menadžment što bitno umanjuje i kvalitetu turističkog proizvoda i njegovu konkurentnost'', smatra on.

Što se tiče daljnjeg razvoja turističkog sektora u HNŽ-u viši stručni suradnik Turističke zajednice HNŽ-a smatra kako je potrebno više raditi na ponudi u ruralnom turizmu, poboljšati ponudu smještajnih kapaciteta i obnoviti porušene spomenike, zatim raditi na institucionalnom jačanju turističkog sektora u organizacionoj strukturi ministarstava i turističkih udruženja-organizacija te izraditi strategiju razvoja turizma na razini BiH.

Osnovne slabosti HNŽ-a u turizmu su, po njegovom mišljenju, nedostatak jedinstvene metodologije za praćenje turističkih aktivnosti kako u HNŽ-u, tako i u BiH, postojanje više izvora podataka o turističkim kretanjima i aktivnostima, nekonzistentni podaci (podaci s terena se znatno razlikuju od službene statistike), kao i to što veliki postotak turističkih aktivnosti nije registriran.

Osim toga, u turizmu HNŽ-a i u BiH u velikoj je mjeri prisutna siva ekonomija, koju je teško statistički registrirati, upozorio je Bašić.

Nema statistike

''Bez kvalitetne statistike teško je dokazati privredni značaj i učinak turističke industrije, a jedinstvena metodologija i statistika također su neophodne za dalji razvoj turizma, uključujući razvoj proizvoda, inovacije, promotivne i druge marketinške aktivnosti'', istaknuo je Bašić.

Kada su u pitanju smještajni kapaciteti, napominje kako prema nekim procjenama HNŽ raspolaže s blizu 35 000 kreveta, od čega najviše u Međugorju (preko 20 000) zatim u Neumu (preko 10 000) te u Mostaru (oko 3000).

''Smatramo da imamo dovoljno smještajnih kapaciteta ali prostora za razvoj i izgradnju novih, naročito u izgradnji i opremanju autokampova, te u kapacitetima ruralnog turizma (seljačka gazdinstva, obiteljska poljoprivredna gazdinstva, kuće na selu za odmor, obiteljski hoteli i slično)'', kazao je.

Upitan što turiste najviše privlači u HNŽ-u, Bašić ističe kako je ta županija područje iznimne turističke atraktivnosti.

Atrakcije

''Ovo područje obiluje raznolikim i iznimno atraktivnim turističkim sadržajima i u odnosu na druge županije, ovo područje bilježi značajan turistički promet. Prepoznatljiva obilježja turističke ponude ove županije su kulturno-povijesno nasljeđe, tradicija, vjerski turizam i očuvana priroda. Jedinstvena ljepota krajolika Hercegovačko-neretvanske županije sadržana je u tome što je istodobno i planinski, i nizinski, i primorski, i kontinentalni. Tu raznolikost povezuje jedinstvena ljepota teritorija oblikovanog kroz slikovite proplanke i brda, nizinsko područje uz rijeku Neretvu s pritokama (Ramom, Drežanjkom, Bunom, Trebižatom, Krupom, Bregavom), primorski pojas i plavo more. Obilježje turističke ponude HNŽ-a je i bogatstvo krajolika, vegetacije, reljefnih i geoloških oblika te raznovrsna flora i fauna'', kazao je.

Najatraktivniji turistički sadržaji HNŽ-u su Mostar (Stari most sa starom gradskom jezgrom), Međugorje – značajno mjesto vjerskog hodočašća u svjetskim razmjerima, Neum, Blagaj – iznimna vrijednost povijesti, prirode i mjesto vjerskog hodočašća, Počitelj, parkovi prirode "Hutovo blato" i "Blidinje", područje općine Konjic s Boračkim jezerom, špilja Vjetrenica, Mogorjelo, nekropola stećaka Radimlja te Rujište – izletište nadomak Mostara.

Uz navedene lokalitete, područje Hercegovačko-neretvanske županije ima još čitav niz atraktivnih turističkih potencijala koji čekaju primjerenu turističku valorizaciju.

''Iz tog razloga za ovo se područje treba naglasiti da ima izuzetno značajan razvojni potencijal i da su mogućnosti unaprjeđenja konkurentnosti turizma na ovom području dobre'', zaključio je Bašić.