Turističko uvezivanje prometno izoliranih i gospodarski razjedinjenih

Projekt ''Razvoj turističkog itinerera u prekograničnoj oblasti između BiH i Crne Gore'', kojeg vode Gospodarska komora Sarajevske županije i Montenegro biznis alijansa iz Crne Gore uz potporu Europske unije, privodi se kraju.

U sklopu projekta organiziran je niz seminara, radionica i drugih sadržaja, te posjeti uključenim gradovima.

''U projekt su uključeni Stari Grad Sarajevo, Konjic, Jablanica, Mostar, Čapljina, Stolac, Trebinje iz BiH, te Nikšić, Kotor, Tivat i Herceg Novi'', ističe Katja Stojić tajnica Turističke organizacije ''Čapljinka'' i dodaje: ''Kroz edukaciju i posjete stekli smo niz novih saznanja, ostvarili komunikaciju koja je glavni preduvjet da stvorimo jedan turistički proizvod kojeg možemo realizirati kao tematske ture.

Sada nam je ostalo na razmišljanje stvoriti nešto zajedničko s ovim gradovima što bi nas moglo turistički uvezati. Ako krenemo od Čapljine za početak treba izraditi turističku brošuru. U smislu realizacije takvog i sličnih projekata viđeno i naučeno, bit će nam od velike koristi''.

Govoreći o projektu koji bi trebao turistički približiti sedam bh i četiri crnogorska grada Zoran Bibanović stručni konzultant u projektu i predsjednik Udruženja turističkih agencija BiH kaže da je ideja za ovaj projekt potreba i to decenijska potreba turističkih radnika, jer pojedinačno smo svi mali kao turistička destinacija.

''U stvari turistička destinacija u marketinškom smislu je država, rjeđe region, a najčešće mjesto koje u sebi ima niz turističkih atrakcija koje se nude kao turistički proizvod. Mi smo mali posebice ako gost dolazi uz udaljenijih područja, a dibidus smo mali ako dolazi preko oceana.

Tražimo elemente po čemu smo različiti od drugih i što bi mogla biti naša prednost u odnosu na susjede, kao prvo, a kao drugo, ovim projektom želimo uvezati i druge sektore privrede koji ne vide svoj interes u turizmu.

Radimo na oblikovanju tržišta, što podrazumijeva da ljudi shvate kako kroz turizam proizvođači mogu svoje proizvode bolje plasirati, da vide vezu kako bi onda zajednički išli u turističku promociju“, ističe Bibanović te ukazuje na i problem prometne povezanosti.

''To je katastrofa kakve su prometnice prema Crnoj Gori, što puno govori od državama BiH i Crnoj Gori, koje ne vide svoj interes da se povežu sa susjednima. Veza preko Šćepan Polja nije nikakva veza, to je katastrofa, jedva da je nešto bolje preko Trebinja, a na crnogorskom primorju imat turiste koji bi nas rado posjetili?“

On dodaje kako projekt može puno promijeniti u očitoj turističkoj izoliranosti Sarajeva i doline Neretve s Crnom Gorom.

''Ovo je samo primjer, ovo što radimo može se primijeniti svugdje, na bilo kojem itinereru, prema Hrvatskoj, prema Srbiji… Međutim, mora se shvatiti da se u taj turistički proizvod moraju uvući i drugi sektori privrede, koji u ponudi i promociji moraju vidjeti i svoj interes, a da turistički radnici steknu kvalitetan način interpretiranja osobnosti područja'', zaključuje Bibanović.

Za projekt ''Razvoj turističkog itinerera u prekograničnoj oblasti između Bosne i Hercegovine i Crne Gore'' sredstva su osigurana iz IPA-a fondova, odnosno predpristupnih fondova EU.

Za promociju u projekt uključenih općina značajne su tiskane brošure ''Najznačajniji nacionalni – autohtoni proizvodi na prekograničnom području BiH i Crne Gore'' i ''Kulturno historijske i prirodne vrijednosti prekograničnog područja BiH i Crne Gore''. Tiskana je i prigodna, promotivna karta s planovima uključenih gradova.