Tržište rada u BiH: Izvozimo zidare, a uvozimo profesore i sportaše

Zbog nemogućnosti pronalaska posla i nedovoljno razvijenog gospodarstva u BiH, ali i boljih plaća u drugim zemljama, iz BiH samo u Sloveniju godišnje ode raditi tisuće vozača, varitelja, zidara, dok s druge strane, u BiH "uvozimo'' profesore matematike i njemačkog jezika, te sportaše.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, od 2013. do kraja veljače ove godine u Sloveniju je otišlo oko 5.700 radnika srednjih godina, a najtraženiji su vozači, zidari, varitelji, hidroizolateri i elektroizolateri. U Njemačku je na određeno otišlo 1.850 njegovatelja, u posljednje vrijeme mlađe populacije, dok su građani zainteresirani i za posao u Austriji, a u srijedu je potpisan i protokol o provedbi sporazuma o privremenom zapošljavanju bh. građana u Srbiji i građana Srbije u BiH.

Nema brojke o radnicima u inozemstvu

Međutim, ovo nije konačna brojka zaposlenih izvan BiH. U Agenciji kažu kako nema službene statistike koliko je bh. građana otišlo raditi u inozemstvu jer nemaju obvezu prijaviti odlazak kada Agencija u tome ne posreduje. Istovremeno, samo u 2015. godini je izdano 2.465 radnih dozvola strancima za rad u BiH, najviše državljanima Srbije, te Turske, Kine, Hrvatske i Italije.

"Radne dozvole izdane su osobama koje obavljaju ključne procese u poslovnom subjektu. To su, recimo, direktori firmi. Konkretan primjer je da dođu s Kosova i otvore pekare. Radne dozvole su izdane i učiteljima i nastavnicima. Već duže vrijeme u RS-u su profesori matematike i stranog jezika deficitarni kadrovi. Vlada RS je prije nekoliko godina donijela uredbu da se neki fakulteti proglase besplatnim, ali je još rano da se izbaci kadar. A kod nas veliki biznis prave i privatni fakulteti i treba im ljudi", kazao je Boris Pupić, glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodao je da se radne dozvole u nešto manjem dijelu izdaju profesionalnim sportašima i sportskim radnicima. Tako je najviše radnih dozvola izdano za djelatnost trgovine (600), prerađivačke industrije (370) i obrazovanja (327).

"U principu, nemamo situaciju da kažemo uvoziti neke kadrove, a da imaju isti profili na našim biroima. Mi nismo atraktivno tržište da se radi ovdje. Naši radnici su jeftiniji. Najviše ljudi dolazi otvoriti nešto svoje", napomenuo je Pupić.

U BiH nema potražnje

Sudeći prema oglasima postavljenim na web-stranice entitetskih zavoda za zapošljavanje, trenutno baš nema potražnje u BiH za kadrovima kakvi odlaze u Sloveniju, mada na nekim drugim siteovima bude konkursa za vozače.

"Bude oglasa, ali ne koliko bude nezaposlenih tih profila. Oni ovdje ne mogu naći posao, a u Sloveniji je i bolja plaća. I posao njegovatelja u Njemačkoj je bolje plaćen, pa ima čak i zaposlenih u domovima zdravlja da se javljaju za taj posao. Razvoj gospodarstva i uređenje države stvaraju tržište rada", kazali su u Zavodu za zapošljavanje RS. Naglasili su kako su profesori matematike i fizike, te matematike i informatike, kao i njemačkog jezika deficitarni i da je problem i mobilnost radne snage.

"Na evidenciji trenutno imamo sedam profesora, ali u Bijeljini i Banja Luci, a potražnja je, recimo, u Palama, u Doboju", pojasnili su u ovom zavodu. Naida Sarajlija-Alihodžić, predsjednica Sindikata građevinara BiH, istaknula je da je problem što niko neće da obnovi građevinarstvo pa da se poveća uposlenost, od zidara do inženjera. Upozorila je i da radnici treba dobro da provjere uslove rada prije odlaska kako se više ne bi dešavali problemi. S obzirom na ranije probleme tisuće bh. radnika u Sloveniji, u Agenciji za rad i zapošljavanje tvrde da se sada sve zapošljavanje odvija putem agencije i Zavoda za zapošljavanje Slovenije, tako da nema više slučajeva prijevara.