Trešnje iz Čapljine putuju čak do Rusije i Njemačke

Na čapljinskom području aktualna je berba trešanja. Kako ističu poljoprivredni stručnjaci, s obzirom na podizanje novih nasada, trešnja bi uskoro trebala biti sve prisutnija.

Berače trešanja u voćnjacima Agroherca u Gabeli zatekli smo podno starog grada za kojeg je Meksikanac Roberto Salinas Price tvrdio da krije drevnu Troju.

''Nabere se, može 100, pa i 150 kilograma dnevno. Može i više ako je urod dobar. Meni dobro ide, na plantažama radim već 30 godina'', kaže Mila Brbor.

Njezin kolega Ramo Ćatić ističe: ''Za berače je isto, muškarci ili žene, što valja-beri, što ne valja-ostavi za drugi put i tako. Beremo uglavnom sa zemlje, ali nekada treba i penjati.

Žene su svugdje u prednosti, pa i u penjanju na stablo'', šali se Ramo te dodaje da su ''trešnje prva liga'' dok se on drži pravila ''treba robu probati pa onda krenuti na posao''.

Unatoč kiši trešnje nisu ispucale, što je uobičajeno, a berači za to imaju i objašnjenje - tajna je u zrelosti, piše Večernji list.

''Ako je trešnja prezrela, onda puca, a može biti i do sorte, koja je sitnija, ta će popucati. U branju najviše pazimo na peteljku. Trešnja bez peteljke odmah pušta sok. Ovako s peteljkom ona je zatvorena, može duže stajati', ističe Vila Bošnjak.

Njezina kolegica Ružica Kraljević ukazuje na još jedan zadatak berača: ''Vodimo računa da u gajbama ne bude lista, da bude sve čisto. Pazi se, mora se paziti na sve. Ove godine urod je dobar, trešnje odlične, milina jedna''.

''Nisam se nikada mislio baviti ovim poslom, po profesiji sam rudar'', počinje Anto Lukenda koji je s posljednjim ratom iz okolice Kaknja stigao u Hercegovinu i sada se umjesto ugljena bavi trešnjama. ''Velika je razlika između voćnjaka i rudnika, ali eto radim tamo gdje ima nafake'', naglašava Anto.

Nakon branja u voćnjacima trešnje se voze u skladište gdje se još jedanput prebiru i sortiraju, a zatim upućuju na tržište.

''Ovo su prvi urodi trešanja, voćnjaku je tek šest-sedam godina, tako da bolji, veći urod očekujemo sljedećih godina. Ove godine ubrat ćemo oko 20 tona, a do sada su trešnje bile zaista kvalitetne, međutim poslije ovih kiša očekivati je promjene.

Užurbano beremo jer postoji mogućnost pucanja. Posljednje kiše su pogodovale zaista svemu osim trešnjama. U fazi zrenja trešnjama kiša može samo naškoditi'', naglašava agronom Željko Prce, tehnički direktor Agroherca.

''Trešnje putuju za Rusiju, a idućih dana trebale bi na njemačko tržište. Cijena otkupa nije tajna - 3 do 3,2 KM. S obzirom da se u sljedećim godinama očekuje povećanje proizvodnje u Hercegovini, izvoz se nameće kao jedini izlaz'', kaže Prce.

Uglavnom, do prije koju godinu neplanirano, trešnje iz doline Neretve kreću na daleka putovanja.