Trebat će milijuni za hotel Herceg Bosne

Kada se pronio glas da će se ponovno tražiti vlasnik za hotel u Grudama, "prvoborcima" Hrvatskog vijeća obrane bio je to znak za akciju. Odlučni su da ovoga puta neće propustiti priliku jer devastirana i oronula zgrada u centru ovog hercegovačkoga gradića nije za njih tek obična nekretnina.

''Taj hotel za nas ima povijesno značenje'', kaže Jadran Topić Ćela, nogometna legenda mostarskog Veleža i šef HVO-a u ratnim danima u gradu na Neretvi, koji danas vodi Udruga organizatora otpora Hrvatskog vijeća obrane u Bosni i Hercegovini.

''Na tom je mjestu 18. studenog 1991. godine utemeljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna kao politička organizacija koja je imala za cilj zaštititi sveukupne interese hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Isto tako, 28. kolovoza, na temelju Owen-Stoltenbergova plana, u njemu je proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna. Sve bitne odluke za opstojnost i budućnost Hrvata u BiH donssene su u hotelu "Grude" i željeli bismo ga sačuvati kao nacionalni spomenik'', pojašnjava Topić.

On u budućnosti na tome mjestu vidi Muzej Herceg-Bosne, a u istu zgradu uselili bi i Hrvatski narodni sabor kao zajedničku platformu prohrvatskih političkih stranaka u susjednoj državi, te Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosna koja danas funkcionira kao krovna nacionalna, gospodarska i kulturna institucija. Mjesta bi se našlo i za Memorijalni centar HVO-a, smješten u skučenim prostorijama u HDZ-ovoj središnjici u Mostaru, piše Slobodna Dalmacija.

Memorijalni centar

U operacionalizaciju ove ideje najviše se dao Dragan Pinjuh, tajnik Udruge organizatora otpora HVO-a.

''Vidite u kakvom vremenu živimo, pogotovo mi Hrvati u BiH, kojom brzinom nestajemo i kako nas se oduzimaju prava. Zato je jedan nacionalni-memorijalni centar na mjestu hotela u Grudama najbolji odgovor na sve'', pojašnjava Pinjuh.

Kalkuliraju da bi se zgradu hotela moglo kupiti za nekih 200 tisuća konvertibilnih maraka. To je veliki novac za jednu udrugu, ali se veterani HVO-a uzdaju u široku pomoć.

Sam hotel u Grudama zadnje je goste primio koncem 2002. godine. Kao u sličnim pričama, dugovi su se nastavili gomilati, da bi 2004. bila mu isključena struja. U nekoliko se navrata raspisivalo natječaje i pokušavalo naći kupca, ali bi uvijek zapinjalo na istim stavrima. Posljednji put bilo je to 2010. godine.

''Neriješeni imovinsko-pravni odnosi i nagomilani dugovi otjerali su svakog kupca. Pa biste li vi kupili nešto što je izgrađeno na 28 čestica, koje od 1978. godine do dana današnjeg nisu uredno izvlaštene?!'', javno se pita Jure Bandić, direktor tek nedavno preregistrirane tvrtke Hotel Grude d.o.o.

Koliko god mu, po osobnom priznanju, ideja bila simpatična, ostao je malo u čudu kada smo mu spomenuli cijenu kojom kalkuliraju HVO-ovci, jer nova runda natječaja, prije nego što se riješi zemljište i naprave elaborati, još nije ni blizu raspisivanja.

V.d. predsjednik Agencije za privatizaciju ZHŽ-a Ante Markić kaže da je zabuna možda nastala tijekom propalog natječaja prije skoro sedam godina. Tada je za hotel bila istaknuta cijena od skoro 1,9 milijuna maraka, a kada bi se oduzele sve obveze, kupac je bio dužan investirati 1,5 milijuna KM i uposliti novih pet ljudi.

Novi natječaj

''E tu je'', pojašnjava Markić nakon nekoliko poziva i spuštanja cijene bilo navedeno da ta osnovna ponuda ne smije biti niža od 200 tisuća KM, ali uz obvezu 1,5 milijuna investicija i zapošljavanja. To ih je možda sada dovelo u nedoumicu.

Da bi bio raspisan novi natječaj u nekoj skoroj budućnosti i branitelji uopće došli u priliku natjecati se za kupnju hotela, odluku prvo mora donijeti županijska Vlada. U njoj HDZ ima debelu većinu i predsjednika Zdenka Ćosića, pa se Topić i ekipa nadaju da će imati sluha za njihov prijedlog.

''Nitko od političara s lokalne i državne razine još se nije oglasio, ali su svi branitelji i njihove udruge odreda za. Svaka politika to mora uzeti u obzir'', veli Topić.

''Dok je nas odvažnih muževa i sinova koji su se te 1991. godine okupili u hotelu i osnovali Herceg-Bosnu, ideja će živjeti. Ali bez institucionalizacije, ona može umrijeti, i sve jednog dana završiti poput SFRJ i JNA. Mislim da ne smijemo dopustiti da ovo postane novi Kumrovec'', poručit će na kraju tajnik Pinjuh.

Tražit će i pomoć MORH-a

''Tražit ćemo i pomoć jakih tvrtki poput Elektroprivrede Herceg-Bosne, Eroneta i drugih. Vjerujem da ćemo aukcijama u kratko vrijeme doći do sredstava. Naravno, očekujemo i pomoć Hrvatske, prije svega Ministarstva branitelja, s kojima imamo odličnu suradnju'', iznosi plan Dragan Pinjuh.