Travniku ekonomija smeta da postane grad
Travnik ispunjava zakonske kriterije, ali ne i ekonomske da bi iz općine bio reorganizovan u gradsku zajednicu. Tako bi se u najkraćem mogla sažeti višesatna diskusija na okrulom stolu pod nazivom "Preustroj Općine Travnik u gradsku zajednicu – razlozi, modeli, načini i primjeri dobre prakse" koji je danas organizirala Udruga za humani i održivi razvoj "Klik" iz Travnika, u suradnji s "Institutom za društveno-politička istraživanja" iz Mostara.
Stručnjaci iz oblasti pravnih znanosti ustvrdili su da Travnik ispunjava kritrerije da postane gradskom zajednicom jer ima više od 30.000 stanovnika i više od 10.000 stanovnika u urbanoj zoni, a ispunjava i kulturno-povijesne kriterije.
Međutim, stručnjaci iz oblasti ekonomskih znanosti kažu drugačije, odnosno da Travnik ne ispunjava ekonomske kriterije.
''Općina Travnik po ekonomskoj poziciji koju ima bi mogla isključivo biti s modelom jedne općine jer ima ekonomsku razvijenost koja je znatno ispod prosjeka Federacije BiH i BDP-a'', istaknuo je prof. dr. Kadrija Hodžić, napominjući kako je kod formiranja većine gradova u BiH evidentno odsustvo ekonomskih kriterija.
Okruglom stolu nazočili su i predstavnici nekoliko stranaka s hrvatskim predznakom, a među njima je bio i aktualni predsjedavajući Općinskog vijeća Travnik Niko Grganović.
''Ako idemo samo na to da Općina postane Grad, onda nismo dobili ništa. Načelnik bi postao gradonačelnik, a predsjedavajući Općinskog vijeća postao bi predsjedavajući Gradskog vijeća. I to je samo kozmetička promjena. Kad prođemo kroz grad vidimo da je u jako ružnom stanju. Mislim da se mnogo može postići pravičnijom raspodjelom sredstava koja Općina transferira prema građanima. Raspodjelit će samo ako imamo pravičniju zastupljenost u Vijeću, a ne samo iz jednog dijela'', kazao je Grganović, aludirajući na činjenicu da gotovo pola saziva OV Travnik dolazi iz Biljanske regije, a dok iz gradskog dijela nema ni pet vijećnika.
