Teza da su trošarine ''udar'' na građane je preuveličana

''Ako sagledamo da će sredstva od povećanja trošarina na gorivo biti iskorištena namjenski, tj. za unapređenje cesovne infrastrukture i, prije svega, nastavak aktivnosti na izgradnji cestovnog dijela koridora Vc, a što bi u perspektivi trebala biti žila kucavica gospodarstva BiH, apsolutno smatram opravdanim usvajanje novog seta zakona o trošarinama'', rekao je u razgovoru za Fenu ekonomski analitičar i profesor na Američkom univerzitetu u Sarajevu dr. Matej Živković.

Podsjeća da bi usvajanjem spomenutog seta zakona BiH imala dvostruku korist ako tu uzmemo u obzir i MMF, a koji je tražio usvajanje tog seta.

''Treba istaknuti da općenito uvjeti koje međunarodne financijske institucije, a među njima i MMF postavljaju pred vlasti BiH, imaju za cilj provođenje reformi i unaprjeđenje ekonomskih okolnosti, odnosno okruženja koje bi trebalo postati poticajnim kako za privlačenje inozemnih, tako i za animiranje domaćih investitora. Time ispunjavanje uvjeta MMF-a će donijeti dvostruku korist, dugoročnu u smislu kreiranja poticajnog poslovnog okruženja i kratkoročnu u svjetlu dobivanja kreditnih sredstava pod povoljnim uvjetima'', smatra prof. Živković.

Usvojenim zakonskim izmjenama, kako napominje, uz dodatno povoljno zaduženje, bili bi generirani novi izvori sredstava potrebnih za financiranje cestovne infrastrukture, prije svega autoceste, i time bi se omogućio nastavak njezine izgradnje, što može predstavljati ''okidač'' investicijskog zamaha, odnosno generator tzv. učinka multiplikatora.

''Očekivati je da bi izvođači radova zaposlili dodatnu radnu snagu, time povećali agregatni iznos isplaćenih plaća, konzekventno povećali agregatnu potrošnju, inicirali rast poreznih prihoda od PDV-a za državu'', kaže.

Međutim, napominje da je uvijek u javnosti prijeporno pitanje treba li se uopće zaduživati.

''U tom kontekstu, prije svega, valja istaknuti da je BiH relativno skromno zadužena zemlja, kada je u pitanju odnos vanjskog duga i BDP-a, u usporedbi sa sličnim gospodarstvima te stoga ima prostora za dodatna zaduživanja. Međutim, u tom svjetlu valja istaknuti kako opravdanost zaduživanja ovisi ponajprije od namjene dobivenih sredstava, te ukoliko je njihova namjena investicijska koja ima cilj dovesti do povećanja ukupne vrijednosti kojom društvo raspolaže, tada je zaduživanje svakako opravdano. S druge strane ako je namjena kolokvijalno rečeno 'krpanje proračunskih rupa' tada zaduživanje nije opravdano, no u toj situaciji donositelji odluka imaju skučen prostor diskrecijskog odlučivanja. Naime nedostatak sredstava koje treba namaknuti dugom može proizvesti socijalne posljedice i destabilizirati društvo, te zaduživanje prestaje biti isključivo pitanje ekonomske opravdanosti'', istaknuo je Živković.

Javni dug BiH je oko šest milijardi eura, odnosno 42 posto BDP-a, a prihvatljiva granica prema EU standardima je 45 posto BDP-a.

Kada pogledamo zemlje u regiji BiH je uz Makedoniju i u apsolutno, i u relativnom smislu najmanje zadužena država. Hrvatska ima 83 posto, Srbija 74, Albanija 70, Crna Gora 65, a mi i Makedonija smo najmanje zaduženi.

BiH ima dug po stanovniku 1.570 eura, Makedonija ima 1.650, Albanija 2.650, Crna Gora 3.500, Srbija 3.600, Hrvatska 8.900, a Slovenija 16.500 eura.

Kada je riječ o povećanju trošarina na gorivo, Živković kaže da je maloprodajno tržište nafte u BiH djelomično regulirano te u tom smislu država može utjecati na kretanje cijena. S druge strane, osobno vjeruje da su marže u naftnoj maloprodaji takve da trgovci mogu apsorbirati ovo povećanje trošarina bez ili uz vrlo mali utjecaj na konačne cijene.

''Stoga, ukoliko neće biti utjecaja na maloprodajne cijene ne bi trebalo biti utjecaja niti na prodajne cijene firmi koje u strukturi troškova imaju značajan udio nafte, te, dakle ne bi trebalo imati utjecaj na agregatnu razinu cijena. Konačno naftni maloprodavatelji periodično modeliraju cijene nafte na crpkama pri čemu su te fluktuacije nekad veće, a nekad manje ovisno o kretanjima cijena na međunarodnim tržištima, a da se o tome uopće ne diže tolika prašina u javnosti. Vrijedi imati na umu da su u BiH maloprodajne cijene nafte najniže u usporedbi sa zemljama u regiji i stoga otpor uvođenju trošarina i osobito obrazloženje, odnosno teza kako se radi o 'udaru' na građane, su u značajnoj mjeri preuveličane i nemaju opravdanje u ekonomskom rezoniranju'', rekao je za Fenu ekonomski analitičar i profesor na Američkom univerzitetu u Sarajevu dr. Matej Živković.