Sve veći broj umirovljenika u Bosni i Hercegovini, šta to znači?

Broj umirovljenika u Bosni i Hercegovini stalno se povećava u odnosu na broj radnika. Prema procjenama Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini, taj omjer bi mogao biti biti veći u korist umirovljenika već 2025. godine, a do 2031. broj umirovljenika bit će veći za gotovo sto tisuća. Što će to značiti za sustav međugeneracijske solidarnosti?, prenosi BHRT.

U BiH je trenutno 700.000 umirovljenika, a procjene su da će svake sljedeće godine biti sve vise korisnika mirovinskih fondova. Do 2031. pretpostavke su da bismo mogli imati 96.000 novih umirovljenika. Istovremeno se očekuje pad radne snage, odnosno uplatitelja doprinosa. U Republici Srpskoj trenutno je tek 10.000 radnika vise nego umirovljenih osoba.

''Broj osiguranika je 331.817 a broj korisnika prava je 280.000. Odnos je 1,19 osiguranika naspram korisnika prava ili stručno stopa zavisnosti je 1.19’’, rekao je Tihomir Joksimović, glasnogovornik Fonda PIO RS.

Radnici vs umirovljenici

''Mi sada u Federaciji imamo nekakvih 100.000 radnika vise nego umirovljenika. Naravno da bi bilo poželjno da je to 2:1, imate idealan omjer 3:1 ali on je nazalost utopija u danasnjim okolnostima mozda i u nekim razvijenijim zemljama nego sto smo mi’’, govori Tomislav Kvesić glasnogovornik Fonda PIO/MIO FBiH.
I sa trenutnim omjerima dio novca uz mirovinske fondove osiguravaju entietski proračuni. Dugoročno bi to bilo preveliko opterećenje za proračune, povećanje mirovina neznatno i jos teže bi pratilo rast troškova.

''Dugoročno kako to možemo spriječiti jedino otvaranjem novih radnih mjesta , promjenom ovog balansa odnosno povećanjem broja zaposlenih. Međutim problem je sto mi imamo trenutno odljev stanovništva . Dakle radon sposobno stanovništvo odlazi’’, ističe Igor Gavran, ekonomist.

Trendovi

Demografi navode da je potrebno usvojiti strategiju demografskog razvoja i provoditi je na polju fertaliteta , mortaliteta, migracija i politike prema starijim osobama. Trendovi su takvi da je svaka sljedeća generacija radno sposobnog stanovništva malobrojnija.

''Dakle kako se suzava piramida i uopće kada bi svi ljudi mogli biti zaposleni njih ce biti u svakoj pohori sve manje i manje . S druge strane trenutno u mirovinu odlaze najbrojniji, netko ih vremensjki definira izmedju 46.i 56., a neko 46. i 61’’, navodi Aleksandar Čavić demograf.

Smanjenje broja radno sposobnog stanovnistva i povećanje broja umirovljenika moglo bi pomaknuti i granicu za odlazak u mirovinu. Odljev stanovnistva djelomično se vec nadomješta uvozom radne snage, no i za to je, naglašavaju stručnjaci, potrebno imati jasne strategije.