Suša cijenu kestena podigla iznad dvije KM
Pečeni kesten je simbol jeseni u velikim gradovima. Praksa pečenja kestenova ploda polako se iz kontinentalnih predjela spustila i u mediteransku Hercegovinu, gdje se u hladnije jesenske dane može kupiti na trgovima većih gradića.
Kažu da je pitomi kesten (Castanea sativa) jedna od prvih namirnica koje je čovjek jeo za što navodno, postoje i arheološki dokazi. Povjesničari tvrde da se, kao i civilizacija na južnu Europu i Sredozemlje, proširio iz Grčke.
Kad je BiH u pitanju, onda su glavni proizvođački područje Konjic u Hercegovini, te okolica Bihaća i Velike Kladuše u Bosni, piše Večernji list.
Osman Lipovac iz Džanića kod Buturović Polja među prvima je ovih dana s kestenom stigao na čapljinsku Veletržnicu u Tasovčićima, ali nije oduševljen sezonom.
''Rod je podbacio, sunce i suša učinili su svoje. Kvaliteta je tu i tamo, po tome je konjički kesten i prepoznatljiv, ali urod je možda i upola manji. Cijena je prenapuhana. Slabo rodio pa digli cijenu, gore na terenu se ne može naći ispod 1,8 KM.
Ja ovdje krčmim po 2,3 KM, ako je kupac ‘jači’ može i niže”, veli Osman, koji na upit o uzgoju naglašava: ''To je šuma koja je ujedno i voćnjak, kao ovdje breskva ili šljiva i tako. Svako zna svoje, mi to zovemo gajevima, dolaze kupci, kupuju i voze”.
Na upit - sadi li se kesten, Osman kaže: “Kod nas ne, više je to prirodna šuma, ali čuo sam tamo oko Bihaća ljudi su počeli saditi, plantažno uzgajati kesten. Mi se još držimo tradicije, pa vidjet ćemo dokle će to ići”.
Uglavnom, bez obzira što je srodnik hrasta i bukve i kestenu je suša dozlogrdila. Inače, kesten je jedna od dugovječnijih biljaka, može doživjeti i 500 godina!
