Stranački 'talovi' pokušali od EU-a ukrasti na desetke milijuna eura!

Europska komisija prvo je izdvojila pa potom nedavno suspendirala 4,5 milijuna eura iz fondova Europske unije namijenjenih jačanju srednjih poduzeća i razvoju turizma u Bosni i Hercegovini.

Iako je službeno navedeno kako “nisu ispunjeni uvjeti”, sugovornik Dnevnog lista iz Izaslanstva Europske komisije u BiH otkriva kako je, ustvari, sve propalo jer se otkrilo kako su vodeće političke stranke “natezale” da milijune eura dobiju tvrtke i poduzetnici ili usko pa čak i rodbinski povezani s tim strankama ili su redoviti “donatori”.

Novac iz IPA fondova trebao se iskoristiti za financiranje certificiranja stotinu poduzetničkih tvrtki u BiH po europskom standardu ISO 9001. Njime se, ukratko, unaprjeđuje sustav menadžmenta kvalitete i dokazuje da proizvod neke tvrtke u jednom segmentu ispunjava zahtjeve i regulatora i kupaca.

No, politički “menadžeri” s entitetske razine i državne razine dogovorili su popis stotinu tvrtki. Novac je, kako doznaje Dnevni list, po planovima i dogovoru “sedmorke” trebao završiti na računima hotela, restorana, građevinskih kompanija, tvrtki za proizvodnju namještaja pa čak i informatičkih kompanija koje izrađuju softvere za online kladionice od kojih su neke u vlasništvu bliskih srodnika čelnika političkih stranaka, državnih i entitetskih ministara.

Dio ili čak cijeli iznos novca tako bi s briselskih računa praktično bio doznačen na (tajne) račune političkih stranaka, a i onaj dio koji bi se stvarno uložio u certificiranje srednjih poduzeća i u turističke projekte prikazivao bi se kao ulaganje kojim se “počinje od nule”, iako neka od tih poduzeća u biti već ispunjavaju uvjete za navedeni ISO certifikat, samo se čekao europski novac.

Iz Izaslanstva Europske komisije u BiH kazali su kako su prvobitno faze odobravanja projekata davno dogovorene, no sve je stalo pred početak provedbe, kad su se počele tražiti izmjene već postignutog sporazuma.

Prvo su vlasti iz RS-a na čelu sa SNSD-om Milorada Dodika zatražile izmjene prvobitnog projektnog izvješća, pod opravdanjem da se time brane entitetske nadležnosti i nacionalni interesi. Inzistirali su kako je “umanjena uloga entiteta u cjelokupnom procesu” – u prijevodu: o raspodjeli milijuna neće sudjelovati vladajući SNSD izravno, već Vijeće ministara BiH zajedno s Izaslanstvom Europske komisije u Sarajevu. To im nikako nije odgovaralo.

U pismenom obrazloženju Vlade RS-a koje je upućeno Izaslanstvu Europske komisije navodi se “da u vezi s projektnim aktivnostima koje nisu u skladu s ustavnim uređenjem ili o uspostavi novih institucija na razini zemlje, u BiH ne postoji politička suglasnost”.

No, politička suglasnost oko popisa stotinu (stranačkih) kompanija postignuta je ranije s partnerima iz FBiH koji su također tražili da se Vladu FBiH pa čak i županijske vlade malo više pita u procesu podjele kolača vrijednog 4,5 milijuna eura čime bi se, ustvari, stvorio zapovjedni lanac od stotinjak osoba koji bi po vlastitom nahođenju raspolagao novcem koji bi u konačnici završio u stranačkim blagajnama, na računima stranačkih prvaka ili u poduzećima u vlasništvu njima bliskih osoba.

Novac koji bi “legao” na državni račun i za čiji bi nestanak odgovarao netko s državne razine trošili bi oni s nižih razina koji u tome ne bi imali nikakvu odgovornost.

Shvativši napokon o čemu je riječ, iz Izaslanstva Europske komisije u Sarajevu jasno su poručili kako dobivanje sredstava fondova ide preko države i državnih tijela koji bi u slučaju zamagljenja novca bili odgovorni i znala bi se točno jedna adresa i jedno ime i prezime.

- U ovom slučaju nije bilo dogovora između svih njih o djelokrugu aktivnosti: što će sve projekt pokrivati, u kojim će poljima djelovati itd., naveli su iz Izaslanstva Europske komisije u BiH.

U slučaju kad EU nameće sve strože standarde, kad je Hrvatska kao naše najveće izvozno tržište punopravna članica EU-a, i kad se za nastup na nemilosrdnom tržištu moraju besprijekorno zadovoljiti svi kriteriji i kad se strani kreditori sve teže odlučuju posuditi novac i institucijama u BiH i tvrtkama, a kamoli ga bespovratno dati, realno je sad očekivati da će zbog političkih “talova” doći do otkazivanja stotina dogovorenih projekata koji su se trebali financirati iz europskih fondova.

Idući mjesec će se održati sastanak monitoring grupe IPA kad će se konačno odlučiti hoće li sredstva biti trajno ukinuta, što je u ovom trenutku najizglednije.

Deseci milijuna eura namijenjenih BiH tako će završiti kao pomoć drugim zemljama, primjerice na Kosovu.