Što će biti s više od 5.000 zaposlenika Agrokora u BiH?

Agrokorove tvrtke u BiH zapošljavaju 5.296 zaposlenika, redovito posluju i uredno podmiruju svoje obveze prema državi, zaposlenicima i dobavljačima, priopćeno je iz ove tvrtke, izvijestila je BHT1.

Iz Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH su kontaktirali Upravu Konzuma u BiH i prema njihovim riječima razloga za zabritnutost kada je o radnicima riječ trenutno nema.

''Službeni stav koji smo dobili jeste da razloga za zabinutost nema, da Konzum i dalje radi kao što je i dosad, da ispunjava obveze prema radnicima na ime plaća i doprinosa kao što je to i dosad bilo'', kaže Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti, prenosi Indikator.ba.

Ugrožen cijeli sustav

S ozbirom da Vanjskotrgovinska komora BiH nije službeno informirana o stanju Agrokoru i da nije kontaktirana od tvrtki u BiH koje surađuju s Agrokorom, iz ove institucije nisu bili u mogućnosti dati izjavu o ovoj temi.

Trenutna situacija u Agrokoru, kaže mostarski ekonomist Zdenko Klepić, mogla bi dovesti do krize i u BiH, jer je na ovaj način ugrožen cijeli sustav.

''Nisu samo u pitanju radnici nego je važno i izmirenje obveza prema dobavljačima i državi. Puno je dobavljača koji su vezani za Konzum, za sustav Agrokora i zbog neizmirenja obveza oni bi mogli ostati bez svojeg novca'', kazao je Klepić.

Banjolučki ekonomist Zoran Pavlović, gostujući u "Temi dana" na BHT-u, kazao je kako smatra da se kontinuirani sustav zaduživanja i financiranja ekstenzivnog razvoja koji je Agrokor imao u prošlosti mora dovesti na razumnu mjeru.

''To je proces koji se u ekonomiji zove "downside", smanjivanje obima operacija, osobito u onim dijelovima koji nisu visokoprofitabilni ili su s gubitkom kao što je izgleda u Srbiji. Veliki broj tvrtki proizvodnog karaktera koje su u vlasništvu koncerna, a što je dobra koncepcija, nažalost bit će prisiljeni prodati i od naplaćenog servisirati kredite, te onda gledati koliko mogu postići u konkurenciji koja je postala vrlo agresivna. Samo je pitanje vremena kada će Lidl doći u BiH, a tada je to dodatni udarac na Konzum'', smatra Pavlović.

On dodaje da je "opsesija" imenom Konzum koštala čitav sustav.

Postoji potreba segmentacije tržišta, praćenja potreba kupaca, a to Konzum nije učinio već je institirao da bude giga kompanija i to je naravno imalo svoju cijenu, konstairao je Pavlović koji je dodao da je i sam bio kupac Mercatora, ali od kada ga je preuzeo Konzum više ga ne posjećuje.

Tuzlanski ekonomist Admir Čavalić u istoj emisiji kazao je kako je Agrokor "to big to fail", prevelika tvrtka da bi propala, budući da podrazumijeva 12-15 posto hrvatskog BDP-a, odnosno 40 posto bh. BDP-a.

''Vrlo je vjerojatno da će se ići u pravcu prodaje manjih tvrtki, što nije neobično za Agrokor jer smo već imali primjer prodaje tvrtke Juicy koju je kupio naš domaći poduzetnik (Stanić, op. priređivača) kako bi Agrokor dobio svjež izvor novih financijskih sredstava. To je jedan od vjerojatnih scenarija. Drugi scenarij je prodaja dionica Agrokora, ubacivanje novih vlasnika odnosno restrukturiranje čitave tvrtke, dodao je Čavalić.

On smatra da bi u slučaju najgoreg scenarija, za kojeg vjeruje da se ipak neće ostvariti, došlo do tektonskih poremećaja, prije svega za Hrvatsku, a zatim za BiH i Srbiju. To se prije svega ogleda u odnosima s dobavljačima, jer bi brojne bh. tvrtke, slično kao u slučaju Tuša, imale problem s naplatom dugovanja što bi dalje produžilo krizu nelikvidnosti u bh. gospodarstvu imalo negativne efekte na zaposlene, barem na dugi rok, jer bi bilo otkaza, ali i na samu državu u smislu prikupljanja manje sredstava po osnovu izravnih i neizravnih poreza.

Povratak povjerenja

Čavalić kaže da je sada za kompaniju ključno da vrati povjerenje svojih povjeritelja, a s druge strane da pokuša u srednjem roku ostvariti dobre poslovne rezultate.

Zagrebački ekonomist Ljubio Jurčić vjeruje da će biti dovoljno razuma u slučaju Agrokora, da će se situacija sagledati bez emocija jer je hrvatski koncern vrlo dobra kompanija, ali doduše financijski prenapregnuta, pregrijana i zbog te financijske pregrijanosti ne treba uništiti proizvodnju koja je kvalitetna, tehnologiju, ljude i poziciju na tržištu.

''Ovdje treba provesti restruktiriranje, prije svega financijsko pa imovinsko, a onda i dio poslovne strategije i po Zakonu o trgovčkim društvima utvrditi čije će to vlasništvo na kraju biti'', kaže Jurčić te dodaje da promjena vlasništva ni u kom slučaju ne bi smjela utjecati na proizvodnju, tehnologiju i tržišnu poziciju Agrokora.

Jurčić naglašva i da se u medijima često prenaglašava značaj Agrokora. Od milijun ljudi u Hrvatskoj koji rade u proizvodnji, u Agrokoru je zaposleno 30 tisuća.

''To nije utjecaj 15-20 posto nego oko 3 posto. Ako pogledamo strukturu prihoda i rashoda, odnosno dobiti, značaj Agrokora nije toliki koliko se plaši javnost. On jeste veliki, najveći, ali ne toliko da bi mogao potresti hrvatsku ekonomiju koliko se obično misli'', navodi Jurčić.

Za razliku od Čavalića koji smatra da država treba ostati samo medijator između Agrokora i povjeritelja, Jurčić se zalaže za uključivanje države u rješavanje Agrokorovih problema.

''Svaka veća tvrtka postaje subjekt političkog razmišljanja i djelovanja, element politike. Problem Agrokora mogao bi proizvesti veliku društvenu štetu i po definiciji država se mora umiješati da se ovo riješi na razuman način, u interesu hrvatske ekonomije, društva i države'', istaknuo je Jurčić.