Štediše kojima je nulirano stanje u knjižici trebaju uputit zahtjev Skrbništvu Ljubljanske banke

Bosanskohercegovačkim štedišama Ljubljanske banke kojima je u staroj deviznoj štednji iza 1992. godine nulirano stanje i imaju potvrdu o prijenosu tih sredstava na nekadašnji ZAP FBiH, a sredstva nisu utrošili u procesu privatizacije ili otkupu stanova, moraju poslati zahtjeve Skrbništvu Ljubljanske banke, filijala Sarajevo, Ministarstvu financija i Agenciji za privatizaciju FBiH kako bi dobili odgovore- dokument o stanju na svojim računima na dan 31. 12. 1991. godine.

''Štediše BiH bi trebali popuniti zahtjeve na posebnim obrascima koji su namijenjeni za tu svrhu te ih predati na spomenute adrese'', objasnila je Amila Omersoftić, predsjednica Udruženje za zaštitu deviznih štediša u BiH, gdje se i mogu preuzeti obrasci za spomenute zahtjeve.

Njezino je mišljenje da bh. štediše ne bi nipošto trebale slati štednu knjižicu, nakon što dobiju odgovor od Skrbništva Ljubljanske banke, filijala Sarajevo o vlasniku i stanju računa na dan 31. 12. 1991. godine.

Napominje kako se u Sloveniju ne šalju ni odgovori od Agencije za privatizaciju i Ministarstva financija nego da potvrde sačuvaju u slučaju da bi svoja potraživanja tražili na drugim adresama. Omersoftić, naime, smatra kako bi zbog nuliranog stanja u knjižici, bh. štediše mogle ostati bez svojih novaca.

S obzirom da je BiH već poslala podatke u Sloveniju u kojima se vidi što je i koliko na jedinstvenom računu devizne knjižice, a Slovenija odgovorila da nikome tko ima stanje nula neće biti isplaćeno, Udruženje prijeti sada i tužbom BiH.

Izvršitelj poslova skrbništva za Ljubljansku banku pri Vladi FBiH Muhamed Mahmutović, koji je od početka uključen u pravnu bitku oko bh. deviznih štediša, potvrdio je kako su na zahtjev Ljubljane diplomatskim putem već poslani podaci o stanju devizne štednje bh. štediša, ali da Slovenija i dalje tvrdi da ih nije dobila.

Mahmutović ističe kako je u konačnoj presudi "Ališić i drugi" naglašeno da je Slovenija obvezna vratiti sva neutrošena sredstva. On napominje kako se nadležni državni organi BiH krajem veljače spremaju za istup pred Odborom ministara Vijeća Europe, koje je i jedino nadležno za izvršenje presude Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu.

Pred Odborom bi trebali pojasniti nedostatke slovenskog zakona o obeštećenju štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini za deviznu štednju koja im nije dostupna od 1991. Zakon je usvojen 22. lipnja ove godine.

''Jedini ispravan put jeste da se popuni zahtjev za verifikaciju i daju točni podaci iz knjižice ili ovi podaci o stanju koji se dobiju u Skrbništvu Ljubljanske banke, filijale Sarajevo'', zaključuje Mahmutović.

On napominje i da se u zahtjevu za verifikaciju mora ovjeriti potpis podnosioca u općini, a obrazac o otvaranju deviznog računa ovjerit, odnosno potvrdit u banci u kojoj je otvoren račun.