Stara štednja: 6.400 štediša potražuje oko 25 miliona eura

Predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH Amila Omersoftić izjavila je danas da je Slovenija odbila vratiti štednju štedišama Federacije BiH čija je štednja bila konvertirana u privatizacijske certifikate, bez obzira na to što su certifikati poništeni od Ustavnog suda FBiH i nisu se mogli koristiti u privatizaciji.

Omersoftić je danas na konferenciji za medije pojasnila da je u listopadu prošle godine Slovenija objavila da ima podatke o štedišama iz BiH i pokrenula postupak verifikacije potraživanja.

Jedan dio štediša dobio je informativni obračun i uplatu štednje, jednom dijelu štediša nedostaje potpuna dokumentacija, poput, promjena adresa, ulica.

''Ključni problem je ipak, što je Slovenija odbila vratiti štednju štedišama iz Federacije BiH čija je štednja bila konvertirana u privatizacijske certifikate u FBiH'', naglasila je Omersoftić.

Riječ o 6.400 štediša iz BiH koji potražuju oko 25 milijuna eura štednje.

Navela je da prema slovenskom zakonu, štediše moraju pokrenuti upravni spor u Upravnom sudu u Sloveniji, iako ustavna tužba ne predstavlja efikasan lijek, većina štediša je takve tužbe poslala u Sloveniju.

''Sada im Upravni sud Slovenije traži da u roku od 20 dana, što je veoma kratak rok, angažiraju u Sloveniji punomoćnika i da svaki od njih uplati 148 eura sudske takse kao preduvjet da se njihova tužba razmatra'', rekla je Omersoftić i dodala da štediše nemaju novac za vođenje sporova, te da će o svemu obavijestiti Europski sud za ljudska prava u Stazburu.

Govoreći o štednji kod srbijanskih banaka, kazala je da mnoge štediše koje su u prosincu 2015.godine predale aplikaciju, još nisu dobile nikakvu informaciju.

Podsjetila je da Srbija inzistira da štediše dostave original štedne knjižice i drugu dokumentaciju, kao i potvrdu da li je štediša iskoristio svu ili dio štednje. Štediše koje nemaju originalne dokumente, kao što je štednja knjižica, morat će svoju štednju dokazivati u sudskom postupku.

Naglasila je i to da svaki štediša mora osobno podnijeti prijavu potraživanja u Srbiji.

Štediše se pouzdaju u Europski sud za ljudska prava u Strassbourgu koji je prošle godine donio presudu kojom je Slovenija obavezna bosanskohercegovačkim i hrvatskim štedišama isplatiti staru deviznu štednju koju su imali u Ljubljanskoj banci.