Stanogradnja u problemima: Raskidaju se ugovori o kupovini stanova

Problem u koji je zapala stanogradnja u Srpskoj dovoljno ilustriraju i pojedini slučajevi raskidanja već potpisanih ugovora gdje su investitori u obavezi da kupcima vrate novac.

Da je prodaja stanova apsolutno stala potvrđeno je iz Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala Gospodarske komore Republike Srpske, gdje podsjećaju da je oblast visokogradnje, a posebno u dijelu stanogradnje, u zadnjem periodu bila u konstantnoj ekspanziji.

O kakvoj ekspanziji je riječ svjedoče i posljednji podaci Republičkog zavoda za statistiku, prema kojima je broj predviđenih stanova za gradnju u ožujku ove, u odnosu na isti mjesec prošle godine, bio veći za čak 97,6 posto. Ove planove je, međutim, pomrsila pandemija.

"Kupci, kako domaći, tako i oni koji žive i rade izvan granica Republike Srpske, stanove su ugovarali i kupovali već od samog početka gradnje i takvo stanje trajalo je sve do pojave pandemije. U ovom periodu pandemije apsolutno je stala prodaja stanova, a zabilježeni su i pojedini slučajevi raskidanja već dogovorenih ugovora, gdje su investitori u obavezi povrata novca kupcima", rekao je za "Nezavisne novine" Mile Petrović, tajnik ovog udruženja.

Kako dodaje, to za dalju posljedicu ima direktno obustavljanje gradnje već dogovorenih poslova, kao i planiranja novih investicija.

"Sve ovo utjecalo je i na drastično manji broj izdanih građevinskih dozvola jer svi su sada u fazi čekanja dok se stanje u potpunosti ne normalizira", naglasio je Petrović.

Nabava materijala

Nije to, međutim, jedini problem s kojim se zbog pandemije virusa korona suočio građevinski sektor. Onemogućena je, naime, i nabavka građevinskog materijala za rad na gradilištima, a znatno su više ulazne cijene onog materijala koga trenutno ima na stanju, na šta, između ostalog, utječu i povećane transportne cijene.

Pročitajte još

Studenti iz studentskog doma ne plaćaju stanarinu, dok ostali ovise o volji stanodavca

"Nedostatak je i repromaterijala u industriji građevinskog materijala, koji se nabavlja iz Hrvatske, Srbije, Poljske, Mađarske, Njemačke, Austrije, Italije, a zanimljivo je spomenuti da je i Kolumbija jedan od dobavljača pojedinim gospodarskim društvima. Sve ovo onemogućilo je kontinuirani rad gospodarskih društava", kaže Petrović.

Sindikalci, s druge strane, ističu da je moguće da će se ova oblast brzo oporaviti, ali da to zavisi od nekoliko faktora poput kupovne moći stanovništva, odnosno hoće li građani imati posao te plaću na osnovu koje će moći da uzmu kredit i kupe stan.

"U ovom trenutku mislim da će i investitori morati malo da smanje svoje apetite. Dosta je toga već napravljeno i prazno je. Morat će da malo spuste cijene da bi ljudi mogli da kupuju stanove. Ili da te objekte ostave da trunu. U takvom slučaju ni oni neće imati koristi, ni ljudi koji su voljni da kupe stan", navodi Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS.

Ona živi u Prijedoru, gdje, kako kaže, gradilišta i dalje rade, a radovi su čak i intenzivirani po dolasku stabilnijeg vremena.

"Razumijem ja da nema repromaterijala, kao i da su ljudi povukli svoje zahtjeve za kupovinu stanova, da traže novac nazad, situacija je takva, ali ne razumijem poslodavce koji su radili do prije mjesec dana i onda kad dolazi kriza, odjednom nemaju čim platiti radnike. Nisu to male firme", rekla je Vrabičić za "Nezavisne".

Smanjen obujam

Iz Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala Privredne komore RS ističu da je građevinski sektor uskladio poslovne aktivnosti sa novonastalim režimom i poštuje mjere koje je propisala Vlada RS, pa samim tim i posluje u smanjenom obujmu.

"Smanjen kapacitet radnika u cilju provođenja mjera Vlade RS o osobnoj zaštiti stanovništva, što je apsolutno razumljivo, doveo je do toga da je vrlo teško pričati o produktivnosti gospodarskih društava u ovakvim uvjetima poslovanja", kaže Mile Petrović, sekretar ovog udruženja.

Po njegovim riječima, ono što je dodatno otežalo situaciju je ukidanje gradskog prijevoza i praktično je gospodarstvenicima dana i obaveza da moraju razmišljati na koji način radnici da dođu na gradilišta, odnosno uopće na posao. Možda je, kako ističe, bilo sretnije rješenje da je gradski prijevoz ostao, ali samo za prijevoz radnika, što bi dokazali potvrdom poslodavca ili na neki drugi način.