Srušila sindikate, prodala državne tvrtke i razvila posrnulo gospodarstvo

Prva premijerka Ujedinjenog Kraljevstva i jedna od najutjecajnijih političkih figura 20. stoljeća, Margaret Roberts, kasnije Thatcher, rođena je 13. listopada 1925. u Granthamu. Ostala je upamćena po nadimku "Čelična Lady", koji joj je 1976. dao sovjetski novinar zbog nepopustljivog antikomunističkog govora.

Od trgovačke kćeri do premijerke

Margaret Hilda Roberts odrasla je u obitelji trgovca i metodističkog propovjednika. Studirala je kemiju na Sveučilištu Oxford, gdje se aktivno uključila u politički život kroz konzervativne studentske organizacije. Nakon što se 1951. udala za Denisa Thatchera i završila pravne studije, posvetila se politici.

Već 1959. godine izabrana je u parlament, a 1975. postala je prva žena na čelu Konzervativne stranke. Na vlast dolazi 4. svibnja 1979., nakon razdoblja duboke gospodarske krize i društvenih nemira poznatih kao Zima nezadovoljstva, kada je obećala preokrenuti dotadašnji smjer zemlje i smanjiti ulogu države u gospodarstvu.

Thatcherizam - nova ekonomska politika

Središte njezine politike činio je thatcherizam, temeljen na vjeri u slobodno tržište, individualnu odgovornost i ograničenu državnu intervenciju. Snažno je zagovarala privatizaciju državnih poduzeća te je između 1984. i 1987. prodala kontrolu nad ključnim kompanijama kao što su British Telecom, British Gas i British Airways.

Njen program "Right to Buy" omogućio je milijunima Britanaca otkupiti stanove u državnom vlasništvu, što je uvelike promijenilo strukturu vlasništva u zemlji.

Istodobno, odlučno se obračunala sa sindikatima. Tijekom poznatog štrajka rudara 1984. i 1985., koji je vodio Nacionalni sindikat rudara pod vodstvom Arthura Scargilla, njena je vlada slomila jedan od najsnažnijih sindikata u zemlji. Bio je to kraj dominacije sindikalnog pokreta koji je desetljećima imao ključnu ulogu u britanskoj politici.

Thatcher je također snažno deregulirala financijski sektor. "Big Bang" iz 1986. pretvorio je londonski City u jedno od najvažnijih financijskih središta svijeta.

Istodobno je smanjila poreze na dohodak, povećala PDV i potaknula poduzetništvo.

Odlučna na međunarodnoj sceni

Na međunarodnoj pozornici Thatcher je bila podjednako odlučna. Kada je Argentina 1982. napala Falklandske otoke, nije oklijevala poslati britansku vojsku na drugi kraj svijeta. Brza i odlučna pobjeda u Falklandskom ratu učvrstila je njezin položaj i probudila snažan osjećaj nacionalnog ponosa.

Tijekom Hladnog rata bila je bliska saveznica američkog predsjednika Ronalda Reagana i dijelila njegov antikomunistički stav, no istodobno je prepoznala važnost dijaloga s Mihailom Gorbačovom, kojeg je opisala kao "čovjeka s kojim se može razgovarati".

Podržavala je zajedničko tržište s Europom, ali i sumnjala u dublju političku integraciju Europske zajednice.

Polarizacija i kraj vladavine

Unatoč gospodarskom rastu i međunarodnim uspjesima, njena je vladavina bila je duboko polarizirajuća. Kritičari su je optuživali za razaranje industrijske baze, povećanje društvenih nejednakosti i nemilosrdan odnos prema socijalnim pitanjima.

Uvođenje nepopularnog "poll taxa", poreza po glavi stanovnika, 1989. u Škotskoj i 1990. u Engleskoj i Walesu, izazvalo je masovne prosvjede i nasilne nerede u Londonu. Istodobno su unutar njezine stranke rasle napetosti oko europske politike i njezina sve autoritarnijeg načina vladanja.

Nakon što nije uspjela osigurati dovoljnu prednost u prvom krugu glasanja za vodstvo Konzervativne stranke (Ujedinjeno Kraljevstvo), 28. studenoga 1990. podnijela je ostavku. Naslijedio ju je John Major.

Nasljeđe koje i danas izaziva podjele

Margaret Thatcher ostaje jedna od najkontroverznijih ličnosti u modernoj britanskoj povijesti. Za jedne je bila simbol odlučnosti, vizije i gospodarske transformacije. Za druge, političarka čije su politike razbile društvene veze i produbile klasne razlike.

Thatcherizam je ostavio dubok trag, a njegov utjecaj protegnuo se i na razdoblje nakon njezine ostavke. Mnogi elementi njezina pristupa, uključujući privatizaciju i deregulaciju, nastavili su se primjenjivati i pod laburističkim premijerom Tonyjem Blairom, što svjedoči o snazi i trajnosti njezina političkog nasljeđa.

Preminula je 8. travnja 2013.